Odbor za ekonomiju, finansije i budžet saslušao je danas ministra finansija Aleksandra Damjanovića i izvršnog direktora „Montenegro Bonusa“ – Cetinje d.o.o. Radoša Zečevića povodom stanja u ovom preduzeću.

Na saslušanje je pozvan i potpredsjednik Vlade i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović, ali se nije pojavio na sjednici.

Predsjednik Odbora, Dejan Đurović, je pozvao učesnike sa sjednice da na skupštinski mejl dostave mišljenja, zaključke i predloge rješenja ove situacije, kako bi sačinili izvještaj koji sadrži ocjene i stavove, a koji će biti dalje dostavljen nadležnima.

Tok sjednice mogli ste pratiti uživo na našem portalu:

Radulović: Lopovska privatizacija uticala na to da energetika ne bude u fokusu

Poslanik DF-a Branko Radulović smatra da je budućnost države u "samodovoljnosti energetike", ali da je "lopovska privatizacija" uticala na to da energetika ne bude u fokusu.

"Montenegro bonus je odavno trebalo da gazduje rezervoarima i svom tom imovinom. Ovo preduzeće mora da se bavi proizvodnjom zelenog vodonika. Budućnost je u investiranju zelenog vodonika. Hrvatska će za naredne 2-3 godine imati 100 odsto samodovoljnosti u zelenoj energiji", kazao je Radulović.

Neophodno je, kako je rekao, donošenje strateškog dokumenta u kome će se pozicionirati sa jedne strane EPCG, a sa druge strane "Montenegro Bonus" i oni koji će gazdovati.

On je poručio da će krivci za lošu privatizaciju morati da odgovaraju, a da je prvi na toj listi sadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, navodeći da je naša zemlja pravila brojne greške na svoju štetu, a u interesu pojedinaca.

Popović: Onaj koji je privatizovao "Jugopetrol" želio da nanese štetu državi ili je imao lični interes

Poslanica Demokrata Zdenka Popović navela je da je privatizacija kompanije "Jugopetrol" posljednja koju je trebalo privatizovati, imajući u vidu njenu profitabilnosti.

"Kotorani su govorili tada da je to zlatna koka i onaj koji je privatizovao 'Jugopetrol' želio je da nanese štetu državi ili je imao lični interes. Sadašnji predsjednik Crne Gore je aminovao tu privatizaciju, iako je znao da je ta kompanija od strateškog značaja za Crnu Goru. Sada govori o sprženoj zemlji nakon 30. avgusta, a urađeno je sve na tome da se sve privatizuje kako bi neko stavio pare u džep", kazala je Popović.

Crna Gora, kako kaže, više nema nijednu profitabilnu kompaniju koja može da pomogne ekonomiju zemlje.

"Nevjerovatno je da toliko godina nijesmo mogli da riješimo spor sa 'Jugopetrolom'. Pozivam Vladu i nadležne da se konačno uspostavi sistem odgovornosti i da ti ljudi odgovaraju za svu štetu nanijetu državi", poručila je Popović.

Jasno je, kako je rekla, da je postojala sprega između državnih organa i sudske vlasti, kako bi sve uradili da "Jugopetrol zadrži monopol".

"Zbog čega se od 2020. čekalo da imovina uđe u posjed 'Montenegro Bonusa'? To je krivica i vlade Zdravka Krivokapića, ali i ove Vlade", kazala je poslanica Demokrata.

Ivanišević: Ovo je posljednji momenat za spas "Montenegro Bonusa", koji je primjer nebrige države

Bivši predsjednik Odbora direktora preduzeća "Montenegro Bonus" Miroslav Ivanišević potvrdio je da se po prvi put na "visokom nivou", Vladi ili Skupštini, raspravlja o ovom preduzeću.

"Ovo je vjerovatno posljednji momenat za preduzeće. Današnji sastanak je veoma važan. Montenegro Bonus je najbolji primjer nebrige države tokom svih godina. Ovo je strateški važna oblast i zbog toga odsustvo interesovanje dodatno dobija na značaju. Dva su odsustva brige. Prvi od 2004. do 2016. godine, a to je period trajanja sudskog spora sa Jugopetrolom"; kazao je Ivanišević.

To je, kako kaže, bilo fingiranje sudskog spora kako bi se zadržala njegova pozicija.

"Rezervoari u Baru, Lipcima i Bijelom Polju su pripali njima tokom privatizacije, što je apsolutno dokazano da nije tačno. Za 12 godina trajanja sudskog spora to je bilo odsustvo brige sudske vlasti. Jugopetrol je privatizovan 2002, a Montenegro Bonus je formiran 2003. godine. Jugopetrol je 2002. plaćao zakup, čime je već tada dokazao da to nije njihova imovina. Država Crna Gora je dokazala da je pravni sljedbenik imovine koja je pripadala ranijoj državnoj zajednici. Nije bilo potrebno 12 godina da se završi postupak i vrate rezervoari Crnoj Gori", istakao je Ivanišević.

Prema njegovim riječima, Montenegro Bonus jedino državi može da ispostavi izgubljenu dobit.

"Nebriga države i nebriga vlasti je velika. Od 2016, kada je završen sudski spor, trebalo su da otpočnu aktivnosti ulaska u posjed i valorizacije rezervoara", kazao je Ivanišević.

On je naveo da je Crna Gora propustila šansu ranije, te da je država izgubila veliku dobit od 2004. do 2016. godine.

"Rezervoari su sada u državnom vlasništvu, a oblast nafte i gasa je od strateške važnosti. Najbolje bi bilo da to bude privatno-javno partnerstvo", poručio je Ivanišević.

Pavićević: Montenegro Bonus predstavnik CG u regionalnoj kompaniji "Jadransko-jonski gasovod"

Vršiteljka dužnosti direktora Direktorata za energetiku u MKI Sanja Pavićević je kazala da je Vlada odredila "Montenegro Bonus" za predstavnika Crne Gore u regionalnoj kompaniji "Jadransko-jonski gasovod". To je, kako kaže, jako važna činjenica.

Damjanović: Nečinjenje i ćutanje dovelo je "Montenegro Bonus" u nezavidnu situaciju

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je da se 3. jula navršava 20 godina od formiranja preduzeća "Montenegro Bonus", te da je ovo prvi put da se o ovom preduzeću raspravlja u Parlamentu.

"Nečinjenje i ćutanje dovelo je 'Montengro Bonus' u nezavidnu situaciju i propustili smo priliku da demonopolišemo tržište naftnih derivata, koje je dalo priliku 'Jugopetrolu' i 'Heleniku', kao i ostalim maloprodajnim proizvođačima. Preduzeće je trebalo da bude konkurentno na tržištu 'Jugopetrolu', ali se zbog pogrešnih odluka i inertnosti državnih organa da ideja nije ostvarila. Za to postoji i personalna odgovornost", kazao je Damjanović.

On je podsjetio na obaveze prema KAP-u, navodeći da je svemu doprinio odnos nadležnih.

"Kada je u pitanju valorizacija imovine, nesporno je da je država imala mogućnost da uđe u posjed. Ne bih stavio tačku na priču o Lipcima, a veoma otvorenim bi stavio otvaranje instalacije u Bijelom Polju, iako je to daleko od Luke Bar, ali blizu pruge", istakao je Damjanović.

Ministar je istakao da je u toku finalna aktivnost vezana za "ulazak u posjed (Luka Bar) i suštinski".

"Stiču se uslovi da i 'Jugopetrol' izvrši tzv. ekologiizaciju instalacija, imajući u vidu da više od 20 godina nijesu obnavljane i da predstavljaju i ekološku opasnost", kazao je Damjanović.

Treće goruće pitanje je, kako je rekao, pitanje duga.

"Priča sa KAP-om je završila kako je završila i zbog toga je ostao dug, koji bi 'Montenegro Bonus' platio da je KAP izvršavao svoje obaveze. Za razliku od ranijih Vlada, mi ćemo donijeti odluku da isplaćujemo dug EPCG-u", naveo je Damjanović.

"Gubljenje sudskih sporova dovelo bi do stečaja"

Zečević je pozvao Vladu da slučaj 'Montenegro Bonusa' uvrsti u prioritet i riješi problem ovog preduzeća.

"KAP u stečaju tužio je 'Montenegro Bonus' i skinuli su oko 980.000 eura sa računa po osnovu duga za smanjenje stečajne mase, što je ovako malu firmu dovelo u nezgodan položaj. Sudski postupak je u toku i prijeti oduzimanje više od dva miliona eura, a to bi dovelo do blokade računa i bukvalno stečaja za ovu firmu", kazao je Zečević.

On je naveo da se pažnja mora posvetiti objektima - rezervoarima preduzeća.

"Uradili smo procjenu čime sve raspolaže preduzeće i to će ići na Vladu za par dana. Vlada treba da odredi da li će 'Montenegro Bonus' i dalje gazdovati ovim objektima. Inostrana preduzeća su zainteresovana za reparaciju rezervoara, osim onoga u Lipcima iz više razloga, jer se ne nalazi na obali i troškovi su znatno veći", istakao je Zečević, direktor preduzeća "Montenegro Bonus".

"Treba nam odgovor po pitanju dugova i procjene - da li ćemo gazdovati ovim objektima i dalje", poručio je Zečević.

Zečević: Problemi "Montenegro Bonusa" počeli su sa preuzimanjem upravljanja KAP-om

Izvršni direktor preduzeća "Montenegro Bonus" Radoš Zečević kazao je da ova firma gazduje imovinom koja je bila dio robne rezerve.

"Ovo preduzeće treba da postoji, ima svega 30-ak zaposlenih i može da ispunjava sve obaveze prema državi. Prethodna rukovodstva nijesu uspjela da dobiju odgovore na aktuelna pitanja i riješe probleme. Problemi počinju kada im je dat na upravljanje KAP. Za 11 mjeseci 'Montenegro Bonus' je dobio zadatak da vodi giganta kakav je KAP. Nastao je problem oko plaćanja struje. Notarskim zapisom Vlada traži da 'Montenegro Bonus' kupuje struju za KAP, a ako se desi problem i desio se i težak je 11,5 miliona eura, jer nije plaćen nijedan račun. Vlada je bila garant, odnosno 'Montenegro Bonus' je bio garant. Govoreći u ciframa, oko 11,5 miliona eura je dug za struju", kazao je Zečević.

Postoji i dug, kako kaže, povodom smanjenja stečajne mase od 3,3 miliona.

"Za to je kriv tadašnji menadžment 'Montenegro Bonusa' i nije mi jasno kako je nastao taj dug", istakao je Zečević.

Ervin Ibrahimović se nije odazvao pozivu

Predsjednik Odbora, Dejan Đurović, kazao je da se potpredsjednik Vlade i ministar kapitalnih invsticija Ervin Ibrahimović nije odazvao pozivu i da mu nije poznat razlog njegovog nedolaska.