Društvo

Osnovno državno tužila&scaron;tvo (ODT) u Beranama formiralo je predmet protiv nepoznatih počinilaca koji su prouzrokovali pomor ribe u rijeci Lje&scaron;nici na teritoriji op&scaron;tine Berane i naložilo da se obave izviđajne radnje.
&ldquo;Predmet je formiran nakon &scaron;to je krivičnu prijavu podnio Sportski ribolovni klub &ldquo;Lim&rdquo; iz ovog grada&rdquo;, rečeno je Portalu RTCG.
Pomor ribe u Lje&scaron;nici prema mi&scaron;ljenju ribolovaca dogodio se vjerovatno prije tri dana, &scaron;to se može zaključiti po tome u kakvom stanju su uginule ribe nađene.
&ldquo;Bijele &scaron;krge, ukočene ribe i niz drugih pokazatelja govore u prilog tome da se ovaj ekolo&scaron;ki incident nije dogodio juče, već makar dva dana prije toga&rdquo;, kazali iz SRK &ldquo;Lim&rdquo;.
Prema njihovim riječima pomor se najvjerovatnije dogodio tri kilometra nizvodno od ulivanja jednog potoka iz beranskog sela Polica u rijeku Lje&scaron;nicu.
&ldquo;Iznad mjesta gdje se ovaj potok uliva u Lje&scaron;nicu nije bilo uginule ribe, a tri kilometra nizvodno pronađena je značajna količina ne samo ribe, već i drugih uginulih vodozemaca&rdquo;, pričaju sportski ribolovci.
U rijeci Lje&scaron;nici, desnoj pritoci Lima, do&scaron;lo je do ekolo&scaron;kog incidenta koji je izazvao pomor ribe. Po prijavi savjesnih ribolovaca, članovi SRK &ldquo;Lim&rdquo; iz Berana i uz prisustvo inspektora za vode, iza&scaron;li su na lice mjesta i zatekli dosta uginule ribe.
Uzvodnim pregledom rijeke zaključeno je da je zagađenje poteklo iz potoka Ja&scaron;tak, koji se nalazi nekoliko kilometara uzvodno od u&scaron;ća Lje&scaron;nice u Lim. Među uginulom ribom ima pastrmke, mladice, lipljana, mrene, mnogo sitne ribe, kao i pe&scaron;eva i rakova.
Slučaj je prijavljen policiji i tužila&scaron;tvu, budući da se radi o ozbiljnom ugrožavanju životne sredine, sa mogućim &scaron;tetnim posljedicama po zdravlje ljudi. Zbog ovog incidenta, inspektor resornog ministarstva obavijestio je nadležne inspekcije i naložio uklanjanje uginule ribe.
&ldquo;Mi u ovom trenutku ne možemo znati koliko ribe je uginulo, jer je sasvim sigurno veliki broj primjeraka voda odnijela u Lim. Rijeka Lje&scaron;nica je u ovom trenutku niskog vodostaja, ali definitivno pomor nije zanemarljiv i potrebno je da se detaljno istraži ko je i &scaron;ta uzročnik&rdquo;, kazali su iz SRK &ldquo;Lim&rdquo; iz Berana.
Ovaj, kao i nedavni ekolo&scaron;ki incident na rijeci Ćehotini, bio je povod da se saop&scaron;tenjem oglasi Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede &ndash; Direktorat za ribarstvo, koje izražava veliku zabrinutost i poziva sve relevantne inspekcije na pojačanu kontrolu za&scaron;tite prirode i životne sredine i kao i zdravlja ljudi.
Oni su napomenuli da je Ministarstvu poljoprivrede &scaron;umarstva i vodoprivrede 5. jula prijavljen slučaj zagađenja rijeke Lje&scaron;nice, pritoke Lima, otrovnom materijom koja je izazvala pomor riba i drugih organizama tri kilometra nizvodno.
Iz Ministartva kažu da, za sada, nije utvrđeno ko je izazvao ovaj ekolo&scaron;ki incident.
&ldquo;Nadzorom inspektora ovog ministarstva koji vr&scaron;i nadzor i kontrolu nad sprovođenjem odredaba Zakona o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi konstatovana je &scaron;teta na ribljem fondu i značajno uginuće salmonidnih vrsta i drugih organizama&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Ističu da će uzorci uginulih riba biti poslati na dalje ispitivanje i utvrđivanje činjenica.
&ldquo;Direktorat za ribarstvo posebno upozorava na neophodnost pojačanih inspekcijskih kontrola za inspekcije iz oblasti za&scaron;tite životne sredine i za&scaron;tite zdravlja ljudi usljed veoma učestalih akcidentnih situacija na crnogorskim rijekama. Ministarstvo upozorava da se ovakve stvari vi&scaron;e ne smiju de&scaron;avati i poziva sve nadležne instucije da kod konkretnih nemilih događaja na crnogorskim rijekama utvrde i adekvatno sankcioni&scaron;u počinioce ovakvih zločina protiv životne sredine&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede.
Rijeka Lje&scaron;nica izvire na terotoriji op&scaron;tine Petnjica, a protiče kroz teritoriju op&scaron;tina Berane i Bijelo Polje. U rijeku Lim se uliva upravo u mjestu Bioča, graničnom području između Berana i Bijelog Polja.

Pomor ribe u Lješnici istražuje Tužilaštvo

NAKON ŠTO JE KRIVIČNU PRIJAVU PODNIO SPORTSKI RIBOLOVNI KLUB “LIM"

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno i nestabilno, mjestimično sa ki&scaron;om, pljuskovima i grmljavinom, naročito u južnim i centralnim predjelima.
Lokalno su moguće i vremenske nepogode, obilniji pljuskovi, pojava grada, na udare i jak vjetar.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar povremeno umjeren do jak, uglavnom južni.
Jutarnja temperatura 13 do 24, najvi&scaron;a dnevna od 20 do 32 stepena.

Promjenljivo oblačno i nestabilno, mjestimično sa kišom

DO 32 STEPENA

Trinaestojulska nagrada mora biti simbol dru&scaron;tvene odgovornosti, izvrsnosti i napretka Crne Gore, saop&scaron;tila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Anđela Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona je rekla da Trinaestojulska nagrada predstavlja najvi&scaron;e državno priznanje kojim Crna Gora afirmi&scaron;e istaknute pojedince i kolektive čiji rad ima dugoročan značaj za dru&scaron;tveni, kulturni, naučni i ukupni razvoj države.
Jak&scaron;ić Stojanović je, kako je saop&scaron;teno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, navela da se vrijednost Trinaestojulske nagrade temelji na zakonitosti, nepristrasnosti i ravnopravnom vrednovanju svih oblasti koje doprinose op&scaron;tem napretku crnogorskog dru&scaron;tva.
&bdquo;U tom svijetlu, ovogodi&scaron;nja dodjela otvara važno pitanje &ndash; da li su sve oblasti koje Zakon jasno prepoznaje bile jednako valorizovane?&ldquo;, navela je Jak&scaron;ić Stojanović, a prenosi agencija Mina.
Ona smatra da činjenica da su sva tri ovogodi&scaron;nja laureata iz oblasti kulture i umjetnosti prirodno upućuje na potrebu da se preispita da li su dostignuća iz drugih oblasti, posebno iz nauke i inovacija, imala jednaku &scaron;ansu da budu prepoznata i vrednovana.
&bdquo;Posebno se, sa pozicije odgovornosti za sektor nauke i inovacija, nameće pitanje da li su izuzetna naučna dostignuća bila adekvatno prepoznata u procesu odlučivanja&ldquo;, dodala je Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona je navela da smatra svojom dužno&scaron;ću da ukaže na činjenicu da su Snežana Dragićević i Snežana Vuksanović bile nominovane za Trinaestojulsku nagradu upravo zbog otkrića od međunarodnog značaja &ndash; novog roda (Petrolamium Dragićević, Vuksanović &amp; Surina) i nove vrste za nauku (Petrolamium crnojevicii Dragićević, Vuksanović &amp; Surina) u flori Crne Gore.
Jak&scaron;ić Stojanović je podsjetila da je riječ o otkriću koje predstavlja rijetkost ne samo na nacionalnom, već i na evropskom nivou, čime Crna Gora nakon vi&scaron;e od dva vijeka dobija novu biljnu vrstu i rod &ndash; naučnu senzaciju i potencijalni simbol prirodne ba&scaron;tine 21. vijeka.
&bdquo;Vjerujem da ovakvi rezultati, koji potvrđuju naučnu izvrsnost i predani istraživački rad, zaslužuju da budu ravnopravno razmatrani prilikom dodjele najvi&scaron;ih državnih priznanja&ldquo;, kazala je Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona je rekla da njena dužnost da ukaže na značaj dosljednog po&scaron;tovanja zakona i principa pravične zastupljenosti svih oblasti.
&bdquo;Ne ulazeći u autonomiju žirija, ali posebno sa pozicije odgovornosti koju imam kao ministarka prosvjete, nauke i inovacija, moja je obaveza da ukažem na značaj dosljednog po&scaron;tovanja zakona i principa pravične zastupljenosti svih oblasti, kako bi Trinaestojulska nagrada i dalje bila simbol dru&scaron;tvene odgovornosti, izvrsnosti i napretka Crne Gore&ldquo;, rekla je Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona je poručila da je zajednička odgovornost &bdquo;da podstičemo stvaraoce u svim oblastima da nastave da grade Crnu Goru kao dru&scaron;tvo znanja, kulture i naučne relevantnosti na međunarodnoj sceni&ldquo;.

Jakšić Stojanović: Trinaestojulska nagrada mora biti simbol društvene odgovornosti, izvrsnosti i napretka Crne Gore

"DA LI SU IZUZETNA NAUČNA DOSTIGNUĆA BILA ADEKVATNO PREPOZNATA U PROCESU ODLUČIVANJA"

Potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić poručio da je u interesu svih da se nastavi dijalog o zaradama prosvjetnih radnika i dođe do rje&scaron;enja situacije u korist prosvjetara.
Kako je saop&scaron;teno iz njegovog Kabineta, Aleksić je primio predstavnike Sindikata prosvjete (SPCG), na čelu sa predsjednikom Radomirom Božovićem.
"Na sastanku je bilo riječi o aktuelnoj situaciji u obrazovanju i posljedicama novog, centralizovanog sistema obračuna zarada koji će za rezultat imati umanjenje zarada velikom broju prosvjetnih radnika.
Predstavnici SPCG upoznali su Aleksića sa preduzetim aktivnostima po pitanju umanjenja zarada, ali i mjerama koje će Sindikat preduzeti kako bi za&scaron;titio svoja prava&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Kako dalje navode, predstavnici SPCG zamolili si Aleksića da se "svojim ličnim autoritetom zauzme kod premijera Milojka Spajića i ministarke prosvjete Anđele Jak&scaron;ić Stojanović da se socijalni dijalog, kog već 15 dana nema, nastavi".
&bdquo;Aleksić je naglasio da je u interesu svih da se dijalog nastavi i da se kompromisom dođe do rje&scaron;enja situacije na korist prosvjetara koji su najvažnija karika crnogorskog du&scaron;tva, kao i da će tu odluku podržati na Vladi&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Aleksić sa predstavnicima SPCG: U interesu svih da se dijalog sa prosvjetarima nastavi

ZATRAŽENO DA BUDE UPUĆENA URGENCIJE ZA NASTAVAK SOCIJALNOG DIJALOGA SPAJIĆU I JAKŠIĆ STOJANOVIĆ

Predstavnici Sindikata prosvjete Crne Gore će u 13 sati poći da razgovaraju sa potpredsjednikom Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama, Budimirom Aleksićem, kazali su oni novinarima nakon protesta koji je danas održan ispred ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI). Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i iz Ministarstva finansija, kako su saop&scaron;tili predstavnici Sindikata, nije ih niko zvao na razgovore.
Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović na protestu je kazao da sindikalci poručuju da danas dižu glas mirno ali odlučno. On kaže da Vlada jednostranim odlukama radnike izvodi na ulicu. Protest je održan povodom novog obračuna zarada kojim će primanja dijelu prosvjetnih radnika biti umanjena. Protest je počeo u 11 sati.
Predsjednik SPCG Radomir Božović ranije je saop&scaron;tio da se protest organizuje u cilju odbrane prava iz Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za oblast prosvjete.
- Koja prijete da budu uru&scaron;ena usljed namjere Vlade Crne Gore da novim obračunom zarada, koji nije u skladu sa članom 22 GKU, umanji zarade značajnom broju zaposlenih u prosvjeti - naveo je Božović. On kaže da je ovo namjera da se udari na nastavnike na njihove zarade.
"Centralizovani softver kao posljedicu imaće smanjenje zarada do 60 eura. Osjetiće to njih između sedam i osam hiljada."
Dodaje da imaju mi&scaron;ljenje uglednih pravnika koji kažu da Vlada nije u pravu.
- Poku&scaron;avaju da kažu da ranije nije bilo ne&scaron;to po zakonu. Pa &scaron;ta su radili pravnici u Ministartsvu prosvjete - rekao je on.
Kaže da ukidaju odluku Komisiju za praćenje i tumačenje Granskog kolektivnog ugovora.
-Tu su i sindikalni dodaci koje primamo od 2008. godine od 20 do 50 eura. Jednim mejlom službenice se stavlja van snage. To je skandal. Dajte da razgovaramo ako ne&scaron;to nije kako treba, obratite se sudovima, nijedan papir nijesmo dobili da je ne&scaron;to nezakonito - rekao je Božović.
Ističe da svaku platu obračunava sertifikovani računovođa i da to kontroli&scaron;u ministarstva.
- Kažu da nas ovako uvodi u pravni sistem. I mi treba da budemo srećni. Kao konačno vlada zakon. To je toliko, kao da se rugaju na&scaron;oj inteligenciji. Posljedica je nepo&scaron;tovanje prosvjetnog radnika - kazao je Božović.
Kaže da poslaničkim klubovima u Skup&scaron;tini se odobrava 120.000 eura za konsultante, te kritikuje ministra finansija Novicu Vukovića &scaron;to njima smanjuje plate.
- Bolje da podnesete ostavku ministre finansija - rekao je on.
Iz Ministarstva finansija ranije su kazali da cilj centralizovanog obračuna zarada nije smanjenje plata zaposlenima u prosvjeti, već dosljedno po&scaron;tovanje zakona i uvođenje principa jednaka zarada za jednak rad.
- Ako mislite da idete u reformu a sa nezadovoljnim nastavnicima, nećete daleko dogurati. Gospođo ministarko daćemo sve da spriječimo da ne budete prva ministarka koja nam je umanjila zarade. Nema vas, ministarko. Vi ste na&scaron;i, pona&scaron;ate se kao da smo rudari iz Zimbabvea. Pozivam vas da spriječite ovo. Poslali smo vam platformu kako - rekao je Božović.
Kritikuje i premijera &scaron;to je ranije poručivao da će nastavnici biti zadovoljni.
- Poslali smo vas pismo prije osam dana da razgovaramo, ali ne odgovarate. Dajte da razgovaramo, nemojte jednostrano da se pona&scaron;amo - istakao je Božović.
Najavio je da će se obratiti ambasadama, ali i sudovima. Komentari&scaron;e da će naredni skup biti u avgustu ispred Vlade kada će zatražiti ostavke.
Srđa Keković iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) kaže da je do&scaron;ao ozbiljan trenutak, te kaže da u ovoj priči nema nezakonitosti.
- Ako dignemo glas onda je to populizam, politička skrivena namjera. Vlada treba da pokaže stepen demokratičnosti. Ako je ne&scaron;to nezakonito oni prethodno te prepise moraju da obore - rekao je on.
Dodaje da onoliko koliko Vlada po&scaron;tuje njih, po&scaron;tovaće i oni nju.
- Mi imamo članstvo i snagu građana. Vjerujem da će svi shvatiti da ovo radimo isključivo za za&scaron;titu položaja prosvjetara - rekao je Keković.
Irena Marković, članica GO Sindikata prosvjete kritikovala je ekonomski položaj nastavnika i istakla je da ono &scaron;to malo imaju želi se umanjiti.
Istakla je da učitelji od svoje plate kupuju i sredstva za rad.
- Ne tretirajte nas kao brojke, gledajte nas kao ljude - rekla je ona.
Profesor Manojlo Žugić je rekao da su ponovo prevareni.
- Za&scaron;to ba&scaron; sada udar na prosvjetne radnike? Domaćinski, nema &scaron;ta. Da li ste takvi prema sebi i svojim primanjima. Očekuju da profesori budu trpeljivi, da se nikako ne može unijeti u softver ono &scaron;to su zaposleni primali vi&scaron;e od 15 godina. Nijesmo naivni, neobrazovani. Samo tražimo da se ispo&scaron;tuje ono &scaron;to smo potpisali - rekao je on.
Kaže da oni žele kompromis, ali da ne žele fingirane pregovore.
- Potro&scaron;ačka korpa prelazi 2.000 eura. Zar ne treba da se priča o povećanju plata - rekao je on.
Jovan Dra&scaron;ković, potpredsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore, kaže da ih Vlada za manje od dvije godine izvodi na ulicu ponovo.
- Na skup smo pozvali predsjednike sindikalnih organizacija i da jo&scaron; jednom poku&scaron;amo razgovorom da rije&scaron;imo problem. Želimo da pomognemo ministarki da stanu u za&scaron;titu profesije kojom rukovode. Silom se ru&scaron;i sve &scaron;to je potpisano. Tako ne može. Tako se ne ide u Evropu. Kažu nam da smo nezakonito primali zarade. Vlast donese zakon, potpi&scaron;e sa Sindikatom Granski kolektivni ugovot, potpisuje i isplaćuje zarade, a na kraju optužuje nastavnike da su nezakonito primali. Pa, nevjerovatno - rekao je on.
Dodaje da sve &scaron;to je na platnoj listi u skladu je sa GKU i Zakonom o zaradama u javnom sektoru.
- Zakon o zaradama je članom 24 prepustio da Vlada i sindikat kroz GKU ugovore koeficijente. Zakon ne dozvoljava da se dodaci uvrste, i ugrađen je onda kroz koeficijente - rekao je on.
Kaže da danom isplate sporne plate Vlada ulazi u krivičnu odgovornost.
- Javno pitam ministarstva na osnovu kojeg člana zakona ili GKU će moj dodatak za razredno starje&scaron;instvo mogu obračunati kao dodatak za zaradu - kazao je on.
Kaže da ih Vlada ubjeđuje da ne umanjuju zarade.
- Kažu da neće tražiti da vraćamo ono &scaron;to smo primali nezakonito. Bio sam ubijeđen da do ovog okupljanja neće doći, da ćemo razgovorima rije&scaron;iti sve. Ovih dana izdvajaju Božovića kao da se sam suprotstavlja, ne razumiju da odluke ne donosimo telefonom već na organima koje vode sindikat - rekao je on.

Održan protest prosvjetnih radnika; Božović: Vlada jednostranim odlukama radnike izvodi na ulicu

ISPRED MINISTARSTVA PROSVJETE

Predstavnici Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru &ndash; STEGA podinijeće tužbu Upravnom sudu zbog, kako su kazali, nezakonite dodjele ovogodi&scaron;nje Trinaestojulske nagrade književniku Bećiru Vukoviću.
Oni su danas organizovali pres konferenciju povodom dodjele ovogodi&scaron;nje Trinaestojulske nagrade na ulazu u Vila Goricu i najavili da će sjutra na istoj lokaciji biti održani blokada i protest sa početkom u 19:30 sati.
Crnogorski naučnik Dragan Hajduković istakao je da je važno razlikovati bitno od nebitnog, a da je u ovom slučaju najbitnije to &scaron;to je nagrada, kako navodi, dodijeljena protivno zakonu.
&bdquo;Nagrada je donijeta nezakonito. Dakle, nije važeća. Danas ili sjutra ujutro podnosim tužbu Upravnom sudu. Kada sud utvrdi da je žiri nezakonito radio, to je pobjeda&ldquo;, kazao je Hajduković.
On se pozvao na član 17 Zakona o državnim nagradama Crne Gore, koji ima samo 89 riječi i, kako je pojasnio, vrlo jasno defini&scaron;e uslove za dodjelu.
&bdquo;U tom članu se navodi da se Trinaestojulska nagrada dodjeljuje za izuzetna ostvarenja u sljedećim oblastima: kultura i umjetničko stvarala&scaron;tvo, sport, prirodne i dru&scaron;tvene nauke, privreda i ekologija. Postoji i &scaron;esta kategorija - i u svim drugim oblastima rada i stvarala&scaron;tva. Dakle, pokrivene su sve oblasti&ldquo;, naveo je Hajduković.
Međutim, ključna stavka, kako je ukazao, nalazi se u trećem stavu tog člana.
&bdquo;Tu jasno pi&scaron;e: u jednoj oblasti ne može se dodijeliti vi&scaron;e od jedne nagrade. Ako nagradu dobiju tri naučnika, to je nezakonito. Ako je dobiju tri umjetnika, takođe nezakonito. Čak i da su trojica sportista osvojili zlatnu, srebrnu i bronzanu medalju na Olimpijadi, opet bi bilo protivzakonito&ldquo;, rekao je Hajduković.
Smatra da je cilj te odredbe da se spriječi diskriminacija bilo koje oblasti i obezbijedi ravnopravan tretman svih grana ljudskog stvarala&scaron;tva.
&bdquo;Odluka žirija nije samo nezakonita, već i diskriminatorna. Čudi me da, recimo, član žirija koji je matematičar nije ustao u odbranu nauke i njenog dostojanstva. Jo&scaron; vi&scaron;e me čudi da su svi članovi potpisali zapisnik koji nije smio biti potpisan&ldquo;, kazao je Hajduković, dodajući da među njima ima ljudi koje izuzetno po&scaron;tuje.
Osvrnuo se i na komentare da ranije nije reagovao na slične postupke biv&scaron;e vlasti.
&bdquo;Bio sam kandidat za Trinaestojulsku nagradu 2014. i 2015. godine. DPS tada nije dozvolio ni da budem na listi kandidata. Dakle, moje insistiranje na po&scaron;tovanju zakona nema nikakve veze sa ličnostima ovogodi&scaron;njih dobitnika, niti sa DPS-om. Ovo je borba za principe, za dostojanstvo i ravnopravan tretman svih oblasti ljudskog stvarala&scaron;tva&ldquo;, poručio je Hajduković.
Crnogorska harfistkinja Milica Kankara&scaron;-Berber kazala je da se nezakonitosti u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade ne de&scaron;avaju samo ove godine, već da je riječ o kontinuitetu nepravilnosti koje traju najmanje od 2019.
&bdquo;Imamo situaciju da se gotovo svake godine dvije ili čak sve tri nagrade dodjeljuju u oblasti kulturno-umjetničkog stvarala&scaron;tva, &scaron;to je protivno zakonu. Nagrada se redovno dodjeljuje osobama čiji je, uslovno rečeno, umjetnički doprinos obrnut proporcionalan njihovoj političkoj podobnosti&ldquo;, rekla je Kankara&scaron;-Berber.
Ona smatra da je riječ o sistemskoj zloupotrebi i poziva nadležne institucije da reaguju.
&bdquo;Evidentno je da političke partije vr&scaron;e pritisak na članove žirija i zaposlene u Ministarstvu kulture. Od 2019. imamo jasan obrazac. Mislim da je krajnje vrijeme da tužila&scaron;tvo pokrene istragu i utvrdi koje partije i koji pojedinci zloupotrebljavaju svoj položaj kako bi omogućili da se nagrada dodjeljuje politički podobnim osobama, koje de facto i de jure ne mogu da je zasluže&ldquo;, istakla je Kankara&scaron;-Berber
Ukazala je na zapostavljanje drugih oblasti, kao &scaron;to su nauka i sport.
&bdquo;Ove godine imamo naučnice koje su otkrile novu vrstu roda i proslavile Crnu Goru u svijetu nauke. Za&scaron;to se takvi uspjesi ignori&scaron;u? Za&scaron;to se izuzetni sportisti i drugi stvaraoci zanemaruju, dok se nagrađuju osobe čiji umjetnički rad objektivno ne može da se uporedi sa takvim dostignućima?&ldquo;, upitala je Kankara&scaron;-Berber.
Kazala je da je redakcija časopisa Zrcalo.me poku&scaron;ala da pronađe knjigu &bdquo;Kuće bez kućnika&ldquo;, koja je dobila Trinaestojulsku nagradu.
&bdquo;Kontaktirali smo sve knjižare, ali nijedna nije imala tu knjigu, a mnoge nisu ni čule za nju. Obratili smo se Ministarstvu kulture, koje nam je dostavilo naziv knjige i ISBN broj, ali se pod tim brojem ne nalazi knjiga &bdquo;Kuće bez kućnika&ldquo;, već potpuno druga knjiga &bdquo;Poneti na pustostrvo&ldquo;. Dakle, knjiga za koju se tvrdi da je nagrađena ne postoji&ldquo;, istakla je Kankara&scaron;-Berber.
Ocijenila je da je riječ o dogovorenom, unaprijed režiranom izboru dobitnika, bez ikakve provjere ili stručne ocjene.
&bdquo;Ove godine se zaista oti&scaron;lo do krajnosti. Odluka o dobitniku je očigledno bila donesena unaprijed. Čak se nisu ni potrudili da pročitaju zbirku pjesama dotičnog autora, nisu znali ni pravi naslov. Time su se potpuno ogolili mehanizmi partijskog favorizovanja i ignorisanja zakonskih normi. Zbog toga pozivam tužila&scaron;tvo da hitno ispita cijeli slučaj&ldquo;, poručila je Milica Kankara&scaron;-Berber.
Reditelj Danilo Marunović poručio je da je borba za očuvanje vrijednosti 13. jula borba za su&scaron;tinu crnogorskog dru&scaron;tva, i pozvao građane da se mirnim protestom suprotstave, kako je naveo, zloupotrebi državne nagrade.
&bdquo;Svjedočimo jednoj važnoj stvari &ndash; vitalnosti građanskog aktivizma i lojalnosti najvećim tekovinama ove zemlje. To je, prije svega, 13. jul&ldquo;, kazao je Marunović.
Ukazao je na simboliku lokacije okupljanja.
&bdquo;Nalazimo se ispred zatvorene kapije državne institucije, u kojoj se, ne tako davno, desila velika izdaja crnogorskih interesa &ndash; potpisivanje sramnog temeljnog ugovora. A sjutra, ba&scaron; na tom istom mjestu, zakazana je druga diverzija &ndash; dodjela Trinaestojulske nagrade, u ime vrijednosti koje 13. jul simbolizuje, ali zapravo protiv njih. Ruganje tim vrijednostima nećemo vi&scaron;e dozvoliti&ldquo;, istakao je Marunović.
Govoreći o potrebi građanskog otpora, pozvao je javnost na akciju.
&bdquo;Nemamo pravo na kompromis kada je u pitanju čast ove zemlje. Zato pozivam sve građane kojima je Crna Gora u srcu, koji ba&scaron;tine ideje 13. jula, da sjutra dođu i mirno protestuju ispred mjesta dodjele. Pod parolom Non pasaran, ne smijemo dozvoliti da prođu kola koja će učestvovati u toj sramnoj ceremoniji&ldquo;, rekao je Marunović.
Smatra da je ova nagrada &bdquo;namje&scaron;tena&ldquo;.
&bdquo;Stojim iza tih riječi i spreman sam da u svakom trenutku, pred bilo kojom institucijom, to i dokažem&ldquo;, zaključio je Marunović.
Rediteljka i direktorka Festivala internacionalnog alternativnog teatra FIAT, Ana Vukotić, kazala je da je ovogodi&scaron;nja odluka žirija duboko ponižavajuća za stvaraoce i sam smisao priznanja.
Podsjetila je da je FIAT ove godine kandidovao organizaciju &bdquo;The Books of knjige&ldquo; i obražanje počela metaforom.
&bdquo;Zamislite zemlju u kojoj najveće državno priznanje dobije knjiga koje nema. Zamislite kulturu u kojoj je nepostojeće dovoljno za nagradu. Koliko onda vrijedi ono &scaron;to zaista postoji? &Scaron;ta je sa onima koji istinski stvaraju, koji su ponovo poniženi Koliko jo&scaron; treba da ćutimo dok gledamo kako se Trinaestojulska nagrada pretvara u priznanje za zaborav, licemjerje i poniženje? Vjerujemo da vrijedi pitati i da vrijedi ne pristati na ti&scaron;inu?&ldquo;, navela je Vukotić.
Poručila je da ovakva odluka nije samo pitanje jednog žirija, već negacija osnovnih vrijednosti.
&bdquo;Za sve nas okupljene oko FIAT festivala, koji živimo od slobodne misli, umjetnosti i kritike, ovo nije samo odluka jednog žirija. Ovo je negiranje svega &scaron;to 13. jul simbolizuje &ndash; borbe za slobodu, istinu, umjetnost i izuzetnost u svim oblastima stvarala&scaron;tva&ldquo;, istakla je Vukotić.
Ona je posebno istakla ignorisanje dugogodi&scaron;njih inicijativa iz oblasti kulture.
&bdquo;Dok su neprofitne organizacije poput &bdquo;The Books of knjige&ldquo;, koje već decenijama pomjeraju granice, koristeći humor i hrabro otvarajući važne dru&scaron;tvene teme, ostale po strani, nagrada je dodijeljena da nagradi &ndash; reviziju istorije. Poruka je jasna: kritika i slobodan glas nijesu poželjni&ldquo;, poručila je Vukotić.
Kazala je da danas gledamo kako se iza zatvorenih vrata gase zakoni, gase procedure, gase vrijednosti zbog kojih je ova nagrada i ustanovljena.
&bdquo;Mi smo duboko pogođeni i nećemo da ćutimo. Jer ako ćutimo, pristajemo. A mi ne pristajemo. U ime svih onih koji stvaraju umjetnost i afirmi&scaron;u slobodu, poručujemo da fa&scaron;izam nije opcija. Nikada&ldquo;, zaključila je Vukotić.
Građanski aktivista Du&scaron;an Pajović smatra da je dodjela Trianestojulske nagrade Bećiru Vukoviću dio &scaron;ireg procesa istorijskog revizionizma i uru&scaron;avanja antifa&scaron;ističkih vrijednosti Crne Gore.
&bdquo;U Crnoj Gori je jo&scaron; uvijek snažan socijalistički i ljevičarski osjećaj u narodu, pa se to ne može sprovoditi naglo i otvoreno, kao u nekim drugim državama. Ali jedan od tih prikrivenih mehanizama jeste upravo ova dodjela nagrade Bećiru Vukoviću&ldquo;, kazao je Pajović.
Naveo je da se nagrada poku&scaron;ava uručiti osobi koja ili nije napisala djelo za koje se vodi kao autor i da je riječ o knjizi koja faktički ne postoji.
I pored toga, smatra Pajović, najproblematičnije je &scaron;to se tom dodjelom afirmi&scaron;u ideje koje negiraju crnogorski identitet i antifa&scaron;ističku tradiciju.
"Vuković za Crnogorce tvrdi da su izmi&scaron;ljotina Đilasa i Kominterne, dok Dražu Mihailovića vidi kao žrtvu i heroja. A Draža je bio kolaboracionista i zločinac. Upravo zbog te iste Kominterne koju on prezire &ndash; on danas ima slobodu da javno govori, a i mi imamo slobodu da mu se suprotstavimo. Jer da nije bilo antifa&scaron;ista, svi bismo mi danas bili robovi &ldquo;arijevske rase", poručio je Pajović.
On je upozorio da je cilj revizionizma da kod ljudi izazove zbunjenost, da ne znaju vi&scaron;e &scaron;ta je istina, a &scaron;ta laž i da pomisle kako su i fa&scaron;isti i antifa&scaron;isti dio neke &ldquo;drevne rasprave&rdquo; bez jasnog istorijskog zaključka.
&bdquo;Nije istina da se ne zna ko je bio na kojoj strani istorije. Istina je jasna. Mi smo ovdje danas da poručimo da 13. jul nije mit, već stvarna vrijednost i obaveza. I da njegujemo ono za &scaron;ta su se ljudi borili u ustanku i kroz ovu nagradu&ldquo;, poručio je Pajović.
Građanska aktivistkinja i novinarka Tanja Pavićević poručila je da dodjela Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću nije puka gre&scaron;ka, već jasna politička poruka &bdquo;i to opasna&ldquo;.
&bdquo;Dodjela 13. jul&shy;ske nagrade Bećiru Vukoviću nije gre&scaron;ka. To je poruka. Poruka da ovu zemlju vode ljudi koji nagrađuju one &scaron;to negiraju Crnogorce, a veličaju ideologiju poraza, poniženja i asimilacije&ldquo;, istakla je Pavićević.
Ona je ocijenila da nagrada, u ovom kontekstu, nije samo simbolični čin, već dio &scaron;ireg političkog plana.
&bdquo;Ovim izborom vlasti pokazuju da vrijednosti koje zastupaju Bećir Vuković i Andrija Mandić nijesu incident, već sistemski dio plana. To je plan parlamentarne većine i Srpske pravoslavne crkve, koji zajedno sprovode Vučićev projekat &ldquo;Srpskog sveta&rdquo;&ldquo;, kazala je Pavićević.
Upozorila je da se iza ove odluke ne krije samo poku&scaron;aj istorijskog revizionizma, već i poku&scaron;aj potpunog ideolo&scaron;kog preokretanja temelja na kojima je nastala savremena Crna Gora.
&bdquo;Slučaj Bećir ogoljava namjeru da se crnogorska antifa&scaron;istička ba&scaron;tina pretvori u jeftinu monetu za tuđe interese. Ovo nije borba za jedan papir i 14.500 eura koliko iznosi nagrada. Ovo je borba da ono &scaron;to je bio ustanak Crne Gore ne postane trofej Beograda&ldquo;, naglasila je Pavićević.
Poručila je da ova država i dalje ima one koji će da brane vrijednosti na kojima je nastala.
&bdquo;I da je odbrane, čak i od onih koji su trenutno na vlasti, a koji su je izdali. Vidimo se sjutra. Neka je vječna Crna Gora&ldquo;, poručila je Pavićević.

STEGA podnosi tužbu Upravnom sudu povodom dodjele Trinaestojulske nagrade

NAJAVILI NOVI PROTEST ZA SJUTRA

Sindikat prosvjete (SPCG) organizovaće danas protest ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, povodom novog obračuna zarada kojim će primanja dijelu prosvjetnih radnika biti umanjena. Predsjednik SPCG Radomir Božović saop&scaron;tio je da se protest organizuje u cilju odbrane prava iz Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za oblast prosvjete. "Koja prijete da budu uru&scaron;ena usljed namjere Vlade Crne Gore da novim obračunom zarada, koji nije u skladu sa članom 22 GKU, umanji zarade značajnom broju zaposlenih u prosvjeti", naveo je Božović, a prenosi agencija Mina.
SPCG će, kako je rekao, tokom protesta uputiti apel premijeru Milojku Spajiću, ministru finansija Novici Vukoviću i ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jak&scaron;ić Stojanović da se jedino socijalnim dijalogom i kompromisom može naći rje&scaron;enje prihvatljivo za sve. Iz Ministarstva finansija ranije su kazali da cilj centralizovanog obračuna zarada nije smanjenje plata zaposlenima u prosvjeti, već dosljedno po&scaron;tovanje zakona i uvođenje principa jednaka zarada za jednak rad.

Danas protest prosvjetnih radnika

ZBOG NOVOG OBRAČUNA ZARADA

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, povremeno uz slabu do umjerenu oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, lokalno je moguća kratkotrajna poslijepodnevna nestabilnost.
Vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan, južni.
Jutarnja temperatura 11 do 25, a najvi&scaron;a dnevna 36 stepeni.

Pretežno sunčano, do 36 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Crna Gora mora ustanoviti Dan sjećanja na genocid u Srebrenici i odgovorno se odnositi prema istini o tom zločinu, poručeno je sa memorijalne tribine &ldquo;Srebrenica između odgovornog sjećanja i ciljanog poricanja&ldquo;.
Tribinu su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO), Bo&scaron;njačko vijeće u Crnoj Gori i Akcija za ljudska prava (HRA), u okviru obilježavanja 30 godina od genocida u Srebrenici.
Kako je saop&scaron;teno iz CGO, sa tribine je poručeno da se temelji boljeg dru&scaron;tva ne mogu graditi na neistinama, relativizaciji i revizionizmu i da je važno negatore genocida u regionu staviti na marginu.
Organizatori tribine su, kako se navodi, ponovo pozvali nadležne institucije Crne Gore da prepoznaju svoju moralnu i zakonsku obavezu i uspostave Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, ali i da prestanu da toleri&scaron;u poricanje i glorifikaciju ratnih zločinaca.
Direktor Instituta za istraživanje zločina iz Bosne i Hercegovine (BiH) Muamer Džananović ukazao je na ideolo&scaron;ke razloge masovne kampanje zločina u BiH, posebno u istočnoj Bosni, gdje je Srebrenica bila jedna od meta.
On je istakao da se, radi razumijevanja razloga genocida u i oko Srebrenice, mora analizirati cijeli period zločina &ndash; od početka 1992. do jula 1995. godine.
"Negiranje genocida počelo je već tokom njegovog izvr&scaron;enja i, nažalost, traje u kontinuitetu, uz kraća zati&scaron;ja. Obznanjivanje činjenica o masovnim strijeljanjima i grobnicama odmah nakon pada Srebrenice pokrenulo je val prikrivanja zločina - premje&scaron;tanja tijela, manipulacije dokazima i stvaranja lažne slike stvarnosti", rekao je Džananović.
Prema njegovim riječima, taj proces nije zaustavljen, već je postao sofisticiraniji.
Džananović je naglasio da je genocid u BiH bio planski, sistemski i vođen s političkog vrha.
Predsjednik Bo&scaron;njačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić istakao je da memorijalizacija žrtava nije samo obaveza prema pro&scaron;losti, već i temelj budućeg suživota i međusobnog po&scaron;tovanja.
&bdquo;Generalna skup&scaron;tina Ujedinjenih nacija (UN) usvajanjem Rezolucije, pro&scaron;le godine, pružila je djelimičnu civilizacijsku satisfakciju srebreničkim majkama. Crna Gora je tu Rezoluciju podržala i pokazala da vi&scaron;e nije na pogre&scaron;noj strani istorije, kao do sredine 90-ih, kada je bila i Srebrenica. Time se obavezala i na obilježavanje međunarodnog Dana sjećanja&rdquo;, naveo je Mustafić.
On je podsjetio da je Skup&scaron;tina Crne Gore prethodno donijela dva vlastita akta - Deklaraciju 2009. i Rezoluciju 2021. godine o osudi genocida u Srebrenici.
&ldquo;Crna Gora se obavezala da osudi svako poricanje genocida u Srebrenici. Očekujemo da poglavlje o genocidu uđe u obrazovni sistem i da pravosuđe dosljedno presuđuje one koji veličaju ratne zločince osuđene, pred međunarodnim sudovima, za zločine i genocid u Srebrenici", rekao je Mustafić.
Kako je naglasio, crnogorski državni organi moraju biti brana ideologijama koje su dovele do genocida, a ne podr&scaron;ka ili nijemi posmatrači idelogijama koje su bile potpora zločinačkoj politici i tom velikodržavnom naumu.
Izvr&scaron;na direktorka CGO-a Daliborka Uljarević poručila je da je odgovorno sjećanje zadatak svih, a posebno institucija.
&bdquo;Genocid u Srebrenici nije samo mračna stranica istorije, već test na&scaron;e ljudskosti i spremnosti da se suočimo sa istinom, &scaron;to je posebno važno kada svjedočimo afirmaciji ideologija koje su vodile tom zločinu. Imamo dvije realnosti: istina, potvrđena presudama najvi&scaron;ih sudova, i negiranje, koje poku&scaron;ava umanjiti, relativizovati ili opravdati nepojmljivo", rekla je Uljarević.
Prema njenim riječima, odgovorno sjećanje nije puka komemoracija, već proces suočavanja i otpora poricanju, u kojem imena i životi 8.372 ubijena mu&scaron;karca i dječaka ne smiju biti statistika, već podsjetnik da se užas ne ponovi.
Ona je naglasila i značaj politika, obrazovanja i medija.
&ldquo;Zato insistiramo da politika prestane da trguje istinom, da obrazovni sistem ne prećutkuje činjenice, a mediji ne budu platforma za negatore. Jedna od inicijativa koju smo pokrenuli je i oduzimanje nagrade ratnom zločincu Radovanu Karadžiću&ldquo;, navela je Uljarević.
Izvr&scaron;na direktorka HRA Tea Gorjanc Prelević istakla je da je negiranje genocida znači i negiranje međunarodnog sudstva i pravde za žrtve.
&ldquo;Ha&scaron;ki tribunal je presude, kojima je utvrdio odgovornost za genocid i za ratne zločine u Srebrenici, zasnovao na iskazima oko 1,5 hiljada svjedoka i 28 hiljada dokaza. U suđenjima je učestvovalo 46 sudija iz 34 zemlje. Za genocid i druge zločine osuđeno je vi&scaron;e od 50 osoba", rekla je Gorjanc Prelević.
Kako je naglasila, ostaci žrtava pronađeni su u preko 80 grobnica, od čega samo osam primarnih, &scaron;to pokazuje ogroman napor da se zločin sakrije.
Gorjanc Prelević je dodala da je prva Komisija za istraživanje događaja u Srebrenici, koju je formirala Vlada entiteta Republika Srpska 2004. godine, utvrdila da je preko 20 hiljada osoba učestvovalo u genocidu.
&ldquo;Reći da je sve to podvala je apsurdno i drsko i predstavlja posljednju fazu genocida&rdquo;, naglasila je Gorjanc Prelević.
Ona je ukazala na to da građani Crne Gore dominantno prepoznaju Srebrenicu kao najveći zločin devedesetih, &scaron;to, kako je navela, pojedini političari poriču.
Publicista i moderator tribine Mirsad Rastoder podsjetio je na crnogorske pravosnažne presude za zločine počinjene tokom devedesetih i istakao potrebu za dosljednijim procesuiranjem zločina i edukacijom mladih.
On je ocijenio da je Crna Gora decenijama ostala na pola puta između iskrenog suočavanja s pro&scaron;lo&scaron;ću i ciljanog poricanja, bez dosljednog sprovođenja odluka i međunarodnih obaveza.
&bdquo;Krajnje je vrijeme da dru&scaron;tvo napravi otklon od ideologija koje su vodile u zločine, suoči se sa sopstvenom ulogom u ratu i odgoji generacije u čijim će srcima odjekivati - oprosti, Srebrenice. To je najbolja brana da preru&scaron;ena pro&scaron;lost ne postane budućnost ove zemlje i regiona&ldquo;, kazao je Rastoder.
On smatra da u udžbenike treba uđe istina o genocidu u Srebrenici i drugim zločinima.

Poruka sa memorijalne tribine: Crna Gora da ustanovi Dan sjećanja na genocid u Srebrenici

U OKVIRU OBILJEŽAVANJA 30 GODINA OD GENOCIDA

Prema izvje&scaron;taju Instituta za javno zdravlje Crne Gore od 12. februara 2025. tri osobe zaražene su majmunskim boginjama.
Na vi&scaron;e pitanja Pobjede upućenih Institutu za javno zdravlje Crne Gore, o majmunskim boginjama: koliko ima pacijenata trenutno, da li je prenosiva bolest i kako, koliko je opasna, da li su pacijenti deportovani, dobili smo odgovore u vidu linkova, koji se nalaze na njihovom sajtu. Osim podataka iz februara ove godine, nemamo informacije koliko u Crnoj Gori trenutno ima pacijenata koji su zaraženi majmunskim boginjama.
- U zemljama Zapadnog Balkana, od 2022. do 12. februara 2025. godine, potvrđeni Mpox slučajevi registrovani su u Srbiji - 40 slučajeva, Bosni i Hercegovini - devet, Crnoj Gori tri i na Kosovu jedan, dok je iz Turske prijavljeno 38 slučajeva. Očekuje se da će se importovani slučajevi infekcije Mpox virusima grane I i dalje pojavljivati u zemljama EU/EEA i susjednim državama. Zbog toga je važno podići nivo svijesti kod putnika koji dolaze iz pogođenih afričkih regiona, kao i među zdravstvenim radnicima koji bi mogli biti u kontaktu sa ovim pacijentima. Sjeverna Makedonija je 23. maja 2025. godine saop&scaron;tila da su prvi Mpox slučajevi registrovani kod dvije osobe iz Skoplja koje nijesu putovale u inostranstvo niti su epidemiolo&scaron;ki povezane, &scaron;to upućuje na mogućnost lokalne transmisije - navodi se u izvje&scaron;taju Instituta.
Ukupan rizik od Mpox zaraze, kako se navodi, i dalje se procjenjuje kao nizak za mu&scaron;karce koji imaju seksualne odnose sa mu&scaron;karcima, kao i za &scaron;iru populaciju u EU/EEA i susjednim državama.
- Rizik od infekcije virusima grane I je visok za osobe koje imaju blizak kontakt sa inficiranim osobama u pogođenim područjima. Rizik se značajno smanjuje izbjegavanjem bliskog kontakta sa zajednicama u kojima postoji transmisija. Za op&scaron;tu populaciju u evropskim zemljama, trenutni rizik od infekcije i &scaron;irenja virusa Mpox izazvanog granom I procjenjuje se kao nizak, dok je visok za bliske kontakte importovanih slučajeva - obja&scaron;njeno je u izvje&scaron;taju.
Simptomi
Virus koji nazivamo majmunske boginje stručno zove se Mpox, naučnici su ga otkrili 1958. godine i većinom je bio prisutan u Africi. Međutim, otkriveno je da se prenosi na razne načine i da se od 2022. pro&scaron;irio na sedamdesetak država.
- Svjetska zdravstvena organizacija je 21. jula 2022. godine proglasila epidemiju ove bolesti javno zdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja i od tada do maja 2023. godine slučajevi Mpox registrovani su u velikom broju država, u svim regionima SZO. U Evropi cirkulacija filogenetske grane II je nastavila da se održava na niskom nivou. Mpox uzrokuje DNK virus (MPXV) koji pripada porodici Poxvirid - ističe se u izvje&scaron;taju Instituta ja javno zdravlje Crne Gore.
Virus ulazi u organizam čovjeka, kako se obja&scaron;njava u izvje&scaron;taju, kroz o&scaron;tećenu kožu (čak i kod nevidljivih mikrotrauma) i sluzokože, a prenosi se na ljude putem bliskog kontakta sa inficiranom životinjom ili čovjekom, ili kontaktom sa predmetima i materijalima kontaminiranim virusom.
- Prenos virusa sa životinje na čovjeka može nastati direktnim kontaktom sa krvlju, tjelesnim tečnostima ili kožnim i mukoznim lezijama zaraženih životinja. Mogući rizik za preno&scaron;enje virusa je i konzumacija neadekvatno kuvanog mesa i drugih životinjskih proizvoda zaraženih životinja. Prenos sa čovjeka na čovjeka nastaje kao posljedica bliskog kontakta sa respiratornim izlučevinama i kapljicama inficiranog, kao i lezijama na koži i sluzokožama inficirane osobe ili indirektno preko svježe kontaminiranih predmeta (posteljina, odjeća). Prenos putem kapljica iz respiratornog trakta obično zahtijeva produženi kontakt licem u lice sa oboljelom osobom - navodi se u izvje&scaron;taju.
Utvrđeno je, ističe se u izvje&scaron;taju, da je rizik za prenos sa čovjeka na čovjeka tokom seksualnog kontakta visok.
- Prenos je moguć i preko placente sa majke na fetus ili prilikom bliskog kontakta tokom i nakon rađanja. Na osnovu najnovijih dokaza, smatra se da je inficirana osoba zarazna četiri dana prije pojave simptoma i zaraznost traje sve dok se sve promjene na koži ne epitelizuju, za &scaron;to je potrebno oko tri nedjelje (21 dan) od početnih simptoma. Istraživanja su pokazala da između 1,3 odsto i 6,5 odsto inficiranih osoba nije imalo simptome i uloga asimptomatskih slučajeva u preno&scaron;enju infekcije trenutno nije u potpunosti jasna. Period inkubacije iznosi 6-13 dana, a može varirati od 5-21 dan.
Bolest obično počinje groznicom, umorom i glavoboljom. Javljaju se bolovi u mi&scaron;ićima i leđima, otok limfnih žlijezda. Mogu se javiti bol u grlu i ka&scaron;alj. U periodu od 1 do 3 dana (ponekad i duže) nakon pojave groznice, kod pacijenta se razvija ospa &ndash; navodi se u izvje&scaron;taju.
Ospa, kako se obja&scaron;njava, kao propratni element u epidemiji majmunskih boginja, &scaron;iri se i zahvata vi&scaron;e djelova tijela, kao i dlanove i tabane.
- Bolest obično traje dvije do četiri sedmice i liječenje je prvenstveno simptomatsko i potporno (ublažavanje groznice i svraba, hidratacija), uključujući prevenciju i liječenje sekundarnih bakterijskih infekcija. Jedini antivirusni lijek sa indikacijom za liječenje Ortopoxvirus infekcija, uključujući i Mpox, koji je odobren u EU je &bdquo;tecovirimat&ldquo;. Većina slučajeva kod ljudi ima blage do umjerene simptome i zavr&scaron;ava se potpunim oporavkom. Komplikacije u endemskim zemljama uključuju encefalitis, sekundarne bakterijske infekcije kože, dehidraciju, konjunktivitis, keratitis i upalu pluća. Stopa smrtnosti se kreće od 0 do 11 odsto u epidemijama u endemskim područjima pri čemu je smrtnost najveća među malom djecom - ističe se u izvje&scaron;taju Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
Novi slučajevi
Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), od 19. maja do 19. juna 2025. u EU/EEA zabilježen je 81 novi Mpox slučaj u 14 zemalja.
- U navedenom periodu su dvije zemlje Zapadnog Balkana prijavile prve slučajeve obolijevanja - Sjeverna Makedonija i Albanija. Od početka epidemije do 19. juna 2025. ukupno je prijavljeno 24.772 potvrđena slučaja u 29 zemalja EU/EEA. Smrtni ishodi - ukupno devet - zabilježeni su u &Scaron;paniji -tri, Belgiji - dva, Portugalu &ndash; dva, Austriji jedan i u Če&scaron;koj jedan slučaj. Od avgusta 2024. godine, prijavljen je 21 slučaj infekcije virusima grane I u EU/EEA (20 Ib i 1 Ia). Prvi importovani slučaj grane Ib registrovan je u &Scaron;vedskoj 15. avgusta 2024. Ostale zemlje koje su prijavile slučajeve su: Njemačka -10, Belgija - &scaron;est, Francuska - tri i Irska jedan &ndash; jedini slučaj grane Ia. Oboljeli od ove grane virusa imali su blagu kliničku sliku. Sekundarni prenos u domaćinstvu potvrđen je u Njemačkoj i Belgiji - navodi se u izvje&scaron;taju.
Broj prijavljenih slučajeva (81) od 19. maja do 19. juna 2025. predstavlja pad u odnosu na prethodni izvje&scaron;taj, kada je zabilježeno 117 slučajeva. Epidemiolo&scaron;ki profil slučajeva u 2025. godini ostaje nepromijenjen: većina oboljelih su mu&scaron;karci, a seksualni kontakt među mu&scaron;karcima i dalje je glavni način prenosa - zaključuje se u izvje&scaron;taju.
Vakcine
Za prevenciju majmunskih boginja Evropska Unija je 22. jula 2022. godine odobrila vakcinaciju odraslih osoba &bdquo;imvanexom&ldquo;. Ovaj potez je uslijedio nakon preporuke Evropske agencije za ljekove da se pro&scaron;iri upotreba &bdquo;imvanexa&ldquo; na majmunske boginje, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju Evropske komisije.

Majmunskim boginjama u Crnoj Gori od februara zaražene tri osobe

INFEKCIJA VIRUSOM MPOX OD 2022. PRISUTNA U SEDAMDESETAK DRŽAVA

Gimnazijalac iz Pljevalja Aleksa Petrović, pronađen je danas živ i zdrav u Čačku. To je potvrđeno portalu Antena M u pljevaljskoj policiji.
Njegov nestanak prijavljen je policiji prije nekoliko dana, a <a style="color: #e03e2d;" href="https://dnevno.me/dru%c5%a1tvo/-/u-pljevljima-nestao-aleksa-petrovic-30-05-2023-13-34-21">od nedjelje traje potraga za njim.</a>
Nezvanično, on je krenuo u potragu za zaposlenjem.

Pljevljak Aleksa Petrović pronađen živ i zdrav u Čačku