Politika

Predlogom budžeta za narednu godinu, koji se nalazi u skup&scaron;tinskoj proceduri, predviđena su "za ostvarivanje poslaničke funkcije" skoro 4,3 miliona eura, od čega skoro milion za službena putovanja po svijetu. Za neto zarade poslanika trebalo bi da ide preko dva miliona, naknade za odvojeni život 46.000, a za gorivo skoro 37.000 eura.
Kada su u pitanju ostali rashodi predstavnika građana, za usluge za reprezentacije planirano je 64.600 eura, a za komunikacione usluge skoro 77.000. &Scaron;ta podrazumijevaju komunikacione usluge nije precizirano. Aktivnosti poslaničkih klubova građane će ko&scaron;tati 1.680.000 eura.
Izvje&scaron;taji o utro&scaron;enim sredstvima Skup&scaron;tine pokazuju da je pro&scaron;le godine za službena putovanja izdvojeno 888.000, 2023. godine &ndash; 391.407, 2022 &ndash; 504.818 i 2021. godine &ndash; 293.187 eura.
Pregstavnicima građana je pro&scaron;le godine iz budžeta isplaćeno preko 2,8 miliona eura, &scaron;to je znatno vi&scaron;e nego godinu ranije. U poređenju sa godinom ranije, u 2024. su rasli izdaci i za plate poslanika i za druge privilegije koje dobijaju na račun građana. Trend rasta tro&scaron;kova poslanika koje im plaćaju poreski obveznici, tj. građani, nastavlja se i u 2026. godini.
U minuloj godini, u poređenju sa 2023, drastično su porasli tro&scaron;kovi za službena putovanja, koji su veći za skoro pola miliona, tačnije za 496.000 eura. Tro&scaron;kovi za službena putovanja u pro&scaron;loj godni bili su preko 888.000, dok su 2023. iznosili ne&scaron;to vi&scaron;e od 391.000 eura.
&nbsp;

Za putovanja poslanika tokom naredne godine predviđeno skoro milion eura

TREND RASTA TROŠKOVA POSLANIKA KOJE IM PLAĆAJU PORESKI OBVEZNICI, TJ. GRAĐANI, NASTAVLJA SE

Direktor Uprave policije Lazar &Scaron;ćepanović ostaje pri stavu da su nadležni pravovremeno reagovali povodom incidenta na Zabjelu 28. oktobra. Procesirao je vi&scaron;e od 17 osoba-&nbsp; to je &Scaron;ćepanović saop&scaron;tio nakog kontrolnog saslu&scaron;anja &scaron;efova sektora bezbjednosti u parlamentu.
Ko je &scaron;irio dezinformacije koje su prije mjesec dovele do napada i uni&scaron;tavanja imovine turskih državljana u Crnoj Gori - tema je o kojoj se pričalo u gluvoj sobi parlamenta, na sjednici Odbora za bezbjednost, gdje je održano kontrolno saslu&scaron;anje ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića, vr&scaron;ioca dužnosti (v. d.) direktora Uprave policije Lazara &Scaron;ćepanovića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivice Janovića.
U tuči između crnogorskih i stranih državljana u podgoričkom naselju Zabjelo 26. oktobra povrijeđen je 25-godi&scaron;nji Podgoričanin M. J. a na kraju su zbog tog događaja uhap&scaron;ena dva Azerbejdžanca, koji se i dalje nalaze u pritvoru.
<div class="ads ">
<div id="protag-vij-w-a04"></div>
</div>
Incident je doveo do fizičkih napada i paljenja imovine Turaka u vi&scaron;e gradova, kao i do vi&scaron;e protestnih &scaron;etnji u Podgorici na kojima su se uzvikivale pogrdne parole prema Turcima, a zbog cijelog slučaja Vlada je uvela vize građanima Turske.
Ministar &Scaron;aranović i &scaron;ef policije &Scaron;ćepanović ostali su pri stavu da je sektor bezbjednosti profesionalno i odgovorno reagovao na ove događaje i da nije bilo riječi ni o kakvim dezinformacijama, a &Scaron;ćepanović je kazao da je zbog svega procesuirano vi&scaron;e od 17 osoba.
"Preko 17 lica je procesuirano, otkriveno je krivično djelo paljenje tri vozila turskih državljana, otkrivena su paljenja dva objekta na teritoriji Bara. Jedno lice je li&scaron;eno slobode, procesuirano, i mislim da je nakon priznajnaj kod državnog tužioca pu&scaron;teno da se brani sa slobode. Drugo lice je takođe identifikovano i obezbijeđeni su dokazi kada je u pitanju podmetanje požara i čeka se pravna kvalifikacija tog krivičnog djela, uzimajući u obzir da se sprovode određena dopunska vje&scaron;tačenja u pogledu materijalne &scaron;tete. Četiri lica su procesuirana za prekr&scaron;aj iz članova 7 i 10 Zakona o javnom redu i miru, fizički napad, i vrijeđanje i omalovažavanje, &scaron;est lica je procesuirano za nasilničko pona&scaron;anje, dva lica su procesuirana za izazivanje rasne i vjerske mržnje, jedno po krivičnom djelu, drugo po prekr&scaron;aju", rekao je &Scaron;ćepanović novinarima.
On je dodao da je u primarnom fokusu da se izvr&scaron;i identifikacija osobe koja je uputila prijetnje i pozivanje na ksenofobiju kada je u pitanju poglavar vjerske zajednice.
"Imamo manji broj slučajeva koji su neotkriveni, misilim dva slučaja u Podgorici", rekao je &Scaron;ćepanović.
Na pitanje "&scaron;ta je crnogorski državljanin nosio u noći incidenta, da li je to bila fla&scaron;a ili nož", &Scaron;ćepanović je rekao da ne bi da prejudicira.
"Sama činjenica da je lo&scaron;a rezolucija, u toku je vje&scaron;tačenje. Mislim da je u pitanju predmet fla&scaron;a jer je bilo razmjene udaraca podesnim predmetima, dok je državljanin Azerbejdžana imao za pojasom nož. I ta spekulacija određenog medija, ne znam da li je medij ili portal, da je otrgnut nož od strane crnogorskog državljanina, to nije tačno, već je lice, izv&scaron;ilac krivičnog djela posjedovao nož za pojasom, sa kojim je povrijedio crnogorskog državljanina", rekao je &Scaron;ćepanović.

Šćepanović: Procesuirano više od 17 osoba zbog napada i paljenja imovine turskih državljana

ZAVRŠENO JE KONTROLNO SASLUŠANJE ŠEFOVA SEKTORA BEZBJEDNOSTI U PARLAMENTU

I pored upornog insistiranja poslanika SD-a Borisa Mugo&scaron;e, na kontrolnom saslu&scaron;anju pred Odborom za međunarodne odnose i iseljenike, potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović izbjegao je da odgovori ko je predložio odluku Vlade da ukine bezvizni režim za državljane Turske.
Poslanik GP URA Dritan Abazović je rekao Ibrahimoviću da poku&scaron;ava da za&scaron;titi premijera Milojka Spajića.
Ministar je rekao je da vjeruje da će Crna Gora uskoro moći da &bdquo;obraduje državljane Turske&ldquo;, te da će posljedice odluke o ukidanju bezviznog režima biti prevaziđene kroz jačanje međudržavne saradnje.
On je naglasio da je odluka o ukidanju bezviznog režima imala negativne efekte, ali da je upravo nakon toga do&scaron;lo do dodatnog zbližavanja bezbjednosnih struktura dvije države.
- Toliko je intenzivirana saradnja između Ministarstva unutra&scaron;njih poslova i bezbjednosnog sektora Crne Gore i Republike Turske da je to skoro na svakodnevnoj osnovi. Vjerujem da ćemo, pored ovog negativnog &scaron;to se desilo, biti ojačani kada je riječ o bezbjednosnoj saradnji i imati jo&scaron; snažnije veze sa Republikom Turskom - rekao je Ibrahimović.
Dodao je da se nastavljaju dinamične konsultacije sa Ankarom, kao i priprema određene dokumentacije, ali nije precizirao detalje uz obrazloženje da se ta pitanja ne odnose direktno na njegov resor. Istakao je, međutim, da je &bdquo;u kontinuitetu prisutna snažna dinamika saradnje sa prijateljskom državom Turskom&ldquo;.
Ibrahimović je dio izlaganja posvetio i javnom diskursu u Crnoj Gori, upozoravajući na opasnost od politizovanih i zapaljivih izjava koje mogu naru&scaron;iti odnose sa drugim državama i unijeti podjele u dru&scaron;tvo.
- Neću licitirati o imenima, ali direktno se bildovalo raspoloženje određenih struktura u na&scaron;em dru&scaron;tvu sa negativnim konotacijama. Danas su bili na meti državljani Turske ili Azerbejdžana, sjutra mogu biti neke druge države. To nije Crna Gora za koju se borimo - poručio je ministar.
Pozvao je političare, javne ličnosti, obrazovne institucije i NVO sektor na odgovornost u javnom prostoru, navodeći da poruke koje proizvode napetosti mogu imati &scaron;ire posljedice.
- Odavde jo&scaron; jednom &scaron;aljem poruku i tužila&scaron;tvu i pravosuđu da prepoznaju opasne poruke koje mogu uznemiriti na&scaron;e dru&scaron;tvo. Evropska unija neće primiti državu koja pokazuje slabost kada su u pitanju vjerska i nacionalna tolerancija - rekao je Ibrahimović.
Naglasio je da &bdquo;80 odsto građana želi Crnu Goru u Evropskoj uniji&ldquo;, &scaron;to, prema njegovim riječima, nameće dodatnu odgovornost da se po&scaron;tuju evropske vrijednosti i standardi.
- Građani nas upozoravaju da je vrijeme da budemo odgovorniji, da čuvamo međuvjerski i međunacionalni sklad, i da se jasno distanciramo od retorike koja ugrožava stabilnost - poručio je Ibrahimović.

Ibrahimović izbjegao odgovor na pitanje ko je predložio odluku Vlade da ukine bezvizni režim Turskoj

KONTROLNO SASLUŠANJE PRED ODBOROM ZA MEĐUNARODNE ODNOSE I ISELJENIKE

Sini&scaron;a Čađenović glasovima 44 poslanika izabran je za predsjednika Senata DRI. Ta institucija je od jula 2022. godine bez predsjednika Senata kada je istekao devetogodi&scaron;nji mandat tada&scaron;njem predsjedniku Milanu Daboviću.
Čađenović je radni anganžman kao pripravnik počeo u DRI 2005. godine.
&ldquo;Čađenović ima blizu 20 godina iskustva u DRI u oblasti revizije i finansija. Za člana Senata izabran je, od strane Skup&scaron;tine Crne Gore, jula 2024. godine. Kao član Senata je ujedno i rukovodilac Sektora III, koji je odgovoran za sprovođenje finansijskih revizija i revizija usklađenosti poslovanja državnih fondova, subjekata iz oblasti ekonomskog razvoja, energetike, zdravlja, poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede, kao i revizija informacionih sistema&rdquo;, navodi se na sajtu DRI.
Izborom Čađenovića na tu poziciju i formalno će biti zaokružen cijeli proces popune upražnjenih mjesta u DRI &scaron;to je bio i zahtjev Evropske komisije.

Siniša Čađenović izabran za predsjednika Senata DRI

TO MJESTO UPRAŽNJENO JE OD 2022.

Ustavni odbor jednoglasno je danas usvojio odluku o raspisivanju javnog poziva za izbor jednog sudije Ustavnog suda, koji će biti objavljen u srijedu.
Na sjednici Odbora saop&scaron;teno je da će javni poziv trajati minimalnih 15 dana, kako bi proces predlaganja kandidata bio okončan u &scaron;to kraćem roku.&nbsp;
Poslanica Nove srpske demokratije i predsjednica Ustavnog odbora, Jelena Božović, podsjetila je da je Skup&scaron;tina prethodno za sudiju Ustavnog suda izabrala jednog od kandidata, Jovana Jovanovića, kao i da kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović nijesu dobile potrebnu većinu glasova.
&bdquo;Zato danas odlučujemo o raspisaivanju javnog poziva u cilju &scaron;to je moguće bržeg kompletiranja sastava Ustavnog suda&ldquo;, kazala je Božović, prenosi agencija Mina.
Kako je navela, namjera Ustavnog odbora da se izabere kompletan i funkcionalan Ustavni sud i da Skup&scaron;tina u tom procesu ne bude kočničar.
&bdquo;Sve ćemo uraditi da u &scaron;to kraćem roku plenumu predložimo kandidata koji nedostaje&ldquo;, poručila je Božović.
Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Sonja Popović kazala je da vlast sa preko 50 poslanika poku&scaron;ava da odgovornost za neizbor svih kandidata u parlamentu prebaci na opoziciju.
&bdquo;Pitam se kad tačno počinje odgovornost aktuelne vlasti, jer za zasluge je vlast uvijek prva, ali kada treba podijeti dogovornost za neuspjeh prvi su da odgovornost traže u DPS-u&ldquo;, rekla je Popović.
Ona je istakla i da u procesu oko izbora sudija Ustavnog suda nije bilo dijaloga između vlasti i opozicije.
&bdquo;Kad god je opozicija bila uključena u ne&scaron;to, uspje&scaron;no je okončano po državu&ldquo;, navela je Popović, ističući da odgovornost za to &scaron;to nijesu izabrane sudije Ustavnog suda treba da snosi aktuelna vlast.
Poslanik Pokreta Evropa sad Boris Pejović kazao je da je taj poltički subjekt dao ključan doprinos da se Jovanović izabere za sudiju Ustavnog suda, ali i važan doprinos u poku&scaron;aju da se izaberu drugo dvoje sudija.
&bdquo;Da su kolege opozicije bile na radnom mjestu tog dana, jasno je da bi sutkinja Vučinić bila izabrana&ldquo;, kazao je Pejović.&nbsp;
Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin kazao je da je period od dva mjeseca realan za kompletiranje Ustavnog suda.
On je naglasio da dijalog treba da se vodi prije predlaganja kandidata, dodajući da je sve nakon predlaganja politička trgovina, a ne dijalog.
&bdquo;Propustili smo jednu priliku i mislim da ta jedna opomena neće ugroziti evropsku agendu države, posebno ako se ispo&scaron;tuje ovaj period od dva mjeseca. Ali, ako opet to propustimo, ja se bojim kočenja u poglavlju 23&ldquo;, rekao je Rovčanin, prenosi agencija Mina.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke Jasmin Ćorović kazao je da je svima cilj da se &scaron;to prije izaberu sudije Ustavnog suda.
On je ukazao i na stav BS-a da bi Ustavni odbor, prilikom izbora kandidata, trebalo da vodi računa i o zastupljenosti pripadnika Bo&scaron;njaka u toj sudskoj instanci.

Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda biće objavljen u srijedu

JEDNOGLASNA ODLUKA NA DANAŠNOJ SJEDNICI

Politički akteri konačno moraju shvatiti da izbor sudija Ustavnog suda nije prostor za nadmudrivanje, nego osnovna državna obaveza, kazao je za Pobjedu pravnik i advokat prof. dr Milo&scaron; Vukčević, poručujući da izbor samo jednog od troje sudija za EU znači jedno: ako Crna Gora ne može da popuni Ustavni sud, te&scaron;ko je govoriti o zatvaranju ključnih poglavlja.
 Potrebno je, kaže, formirati &scaron;iri, uključiv politički dogovor, jer kvalifikovana većina se ne može postići jednostranim glasanjem. Rokovi i procedure moraju se po&scaron;tovati, od raspisivanja oglasa do rasprave u Skup&scaron;tini, napominje Vukčević.
Vukčević je, komentari&scaron;ući to &scaron;to je od tri kandidata za sudije Ustavnog suda potrebnu većinu dobio samo Jovan Jovanović, kazao da je &bdquo;izbor samo jednog od troje potrebnih sudija minimum minimuma, ali ne i uspjeh&ldquo;.
- Time je izbjegnuta potpuna blokada Suda, ali je propu&scaron;teno da se najvi&scaron;a sudska instanca konačno kadrovski stabilizuje. Političke strukture su jo&scaron; jednom pokazale da nemaju snage da dođu do &scaron;ireg dogovora i da se Ustavni sud i dalje posmatra kroz partijsku prizmu, a ne kao stub ustavnosti i vladavine prava &ndash; istakao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, to za Ustavni sud znači nastavak rada u smanjenom kapacitetu, sa vi&scaron;egodi&scaron;njim zaostatkom i rizikom za efikasnost i kvalitet odluka.
- Za Crnu Goru to znači produženu pravnu nesigurnost za građane i privredu &ndash; hiljade ustavnih žalbi i dalje čekaju. Za EU integracije poruka je jasna: Crna Gora i dalje ne ispunjava elementarni uslov iz poglavlja 23 i 24 &ndash; stabilan, funkcionalan i kompletiran Ustavni sud. Evropska komisija ovo pitanje već godinama drži kao prioritet broj jedan, i ovakav ishod objektivno usporava dalji napredak &ndash; kazao je Vukčević.
Komentari&scaron;ući ocjenu &scaron;efa Delegacije EU u Podgorici Johana Satlera, da je izborom samo jednog sudije propu&scaron;tena prilika u ključnom trenutku za Crnu Goru, Vukčević je istakao da je to &bdquo;diplomatski rečeno-ozbiljno upozorenje&ldquo;.
- Ambasador EU potpuno je u pravu: Crna Gora je imala idealan trenutak &ndash; povoljan izvje&scaron;taj EK, političku pažnju Brisela i otvorena očekivanja da će biti izabrano troje sudija. Umjesto toga, poslat je signal nejedinstva i nedostatka političke volje da se rije&scaron;i fundamentalni problem &ndash; ocijenio je Vukčević.
Istakao je da &bdquo;za EU to znači jedno: ako Crna Gora ne može da popuni ni Ustavni sud, te&scaron;ko je govoriti o zatvaranju ključnih poglavlja&ldquo;.
Na pitanje kakve posljedice će imati ako se idućeg mjeseca penzioni&scaron;e jo&scaron; jedan sudija, a poslanici ne postignu dogovor o izboru sudija, Vukčević je rekao da &bdquo;ako se ne postigne dogovor, Crna Gora ponovo ulazi u rizik da Sud radi na ivici gubitka kvoruma&ldquo;.
- Realno, ciklus novog konkursa i glasanja te&scaron;ko može biti zavr&scaron;en brzo, a već smo vidjeli i da interesovanje kandidata nije veliko &ndash; kazao je Vukčević.
Na pitanje koji je put za prevazilaženje ovakve situacije, Vukčević je rekao da politički akteri konačno moraju shvatiti da izbor sudija Ustavnog suda nije prostor za nadmudrivanje nego osnovna državna obaveza, da je potrebno formirati &scaron;iri, uključiv politički dogovor, jer kvalifikovana većina se ne može postići jednostranim glasanjem, te da se rokovi i procedure moraju po&scaron;tovati &ndash; od raspisivanja oglasa do rasprave u Skup&scaron;tini.
- Bez dogovora, Crna Gora će nastaviti da tapka u mjestu i gubi kredibilitet kod evropskih partnera &ndash; rekao je Vukčević.
On je, na pitanje može li pona&scaron;anje političara obeshrabriti potencijalne kandidate da se jave na konkurs za izbor sudije Ustavnog suda, rekao da ih &bdquo;apsolutno može obeshrabriti - i to je već realnost, ne samo mogućnost&ldquo;.
- Iz advokatskog ugla, funkcija sudije Ustavnog suda bi trebalo da predstavlja vrhunac profesionalne karijere, ali dana&scaron;nji politički ambijent stvara sliku da je to pozicija pod konstantnim pritiskom, izložena političkim prelamanjima, javnim napadima i nesigurnosti oko trajanja mandata. Kada se doda i dugogodi&scaron;nja institucionalna nestabilnost, jasno je za&scaron;to se ugledni pravnici kolebaju da uđu u proces koji je prečesto postajao političko bojno polje &ndash; kazao je Vukčević.
Iz političkog ugla, dodao je on, pona&scaron;anje poslanika tokom glasanja &ndash; neispunjena obećanja, promjene dogovora u posljednjem trenutku, kalkulisanja i partijsku logiku iznad državnog interesa &ndash; &scaron;alje vrlo obeshrabrujuću poruku.
- Kvalitetni kandidati ne žele da postanu dio procesa koji djeluje nepredvidivo i nestabilno, u kojem se profesionalni integritet sudije lako može naći na udaru političkih previranja. Upravo zbog toga je broj prijava na dosada&scaron;njim konkursima bio skroman. Ako se isti obrasci nastave, te&scaron;ko je očekivati veći odziv &ndash; rekao je Vukčević.
Poručio je da država mora pokazati da po&scaron;tuje ovu instituciju &ndash; politički dogovor, transparentan proces, jasno po&scaron;tovanje propisa i stabilnost mandata.
- Tek tada će najbolji pravnici biti spremni da se prijave &ndash; kazao je Vukčević.
Zakonom propisati tačnu starosnu granicu za odlazak u penziju
Milo&scaron; Vukčević je, na pitanje kakav je njegov stav o prijedlogu da se zakonski precizira kad sudije stiču pravo na penziju, kazao da je to &bdquo;potpuno ispravan i nužan korak&ldquo;.
- Godinama gledamo pravni vakuum, različita tumačenja i situaciju u kojoj sudije odlučuju o sopstvenom statusu. To je pravno neodrživo.
Zato zakon mora jasno propisati: tačnu starosnu granicu za odlazak u penziju, postupak kako se utvrđuje ispunjenje uslova, obavezu da sudija, uz svoj pristanak, ostane na funkciji dok se ne izabere nasljednik (kako preporučuje Venecijanska komisija), i zabranu da sudije odlučuju o sopstvenom mandatu ili prestanku funkcije. Time bi se izbjegle blokade, ubrzali konkursi i obezbijedila pravna sigurnost kako za sud, tako i za državu u cjelini &ndash; kazao je Vukčević.

Vukčević: Ako Crna Gora ne može da popuni Ustavni sud, teško je govoriti o zatvaranju ključnih poglavlja

"POLITIČKI AKTERI MORAJU SHVATITI DA IZBOR SUDIJA NIJE PROSTOR ZA NADMUDRIVANJE, NEGO OSNOVNA DRŽAVNA OBAVEZA"

Crna Gora će najkasnije do septembra sledeće godine uvesti vize za državljane Rusije, saop&scaron;teno je za Radio Slobodna Evropa iz Ministarstva vanjskih poslova.
Prema važećem Sporazumu o uzajamnim putovanjima, ruski državljani trenutno mogu ulaziti i boraviti u Crnoj Gori do 30 dana bez vize.
&ldquo;Neophodno je da do kraja trećeg kvartala 2026. Crna Gora uskladi viznu politiku sa EU, &scaron;to, između ostalog, znači i uvođenje viznog režima za državljane Rusije&rdquo;.
Ova mjera je, kako kažu u Ministarstvu, dio obaveza koje je država preuzela u okviru Reformske agende 2024&ndash;2027. i usklađivanja sa evropskim pravilima iz poglavlja 24 &ndash; Pravda, sloboda i bezbjednost.
&ldquo;Usklađivanje sa viznom politikom EU sprovodi se postepeno i uz pažljivo uvažavanje nacionalnih ekonomskih i drugih interesa, koji su od su&scaron;tinskog značaja za očuvanje stabilnosti i dugoročni razvoj države&rdquo;.
Za sada boravak do 30 dana
Zvanični podaci Ministarstva unutra&scaron;njih poslova pokazuju da u Crnoj Gori boravi vi&scaron;e od 21.100 ruskih državljana, a najveći broj njih živi na primorju, posebno u Budvi.
Iako u Crnoj Gori mogu boraviti do 30 dana bez vize, u praksi oni nakon tog perioda na kratko napuste Crnu Goru, nerijetko samo do najbližeg pograničnog mjesta i u povratku dobiju novi tridesetodnevni bezvizni period.
Broj ovakvih &lsquo;izlazaka-ulazaka&rsquo; nije ograničen.
Iz Uprave policije ranije su pojasnili da Sporazum o putovanjima sa Rusijom nema ograničenje u smislu dužine ukupnog boravka u određenom periodu, &scaron;to je u praksi značilo da se boravak može kontinuirano produžavati.
Usklađivanje sa EU politikama
Premijer Milojko Spajić je ranije, najavljujući poo&scaron;treni režim za ruske državljane, kazao da Crna Gora u potpunosti prati vanjsku i bezbjednosnu politiku Evropske unije, uključujući mjere prema Rusiji.
Naime, Crna Gora je 2022. godine uvela sankcije Moskvi, ali Evropska komisija kontinuirano upozorava da je i vizna politika ključna za napredak u pregovorima i kori&scaron;ćenje sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
Prema posljednjem izvje&scaron;taju Evropske komisije, Crna Gora i dalje nije usklađena sa viznim režimom EU pitanjem koje je, smatraju, &ldquo;pitanje od hitnog značaja&rdquo;.
Posebno zbog činjenice da je riječ o zavr&scaron;nom uslovu u jednom od dva najvažnija pristupna poglavlja.
Crnu Goru napustilo 9.000 turskih državljana
Brisel očekuje uvođenje viza za devet zemalja koje nisu usklađene sa EU &ndash; Rusiju, Kinu, Bjelorusiju, Azerbejdžan, Katar, Saudijsku Arabiju, UAE, Bahrein i Tursku.
Crna Gora je nedavno uvela vize za turske državljane.
Povod je bio incident koji se dogodio 25. oktobra u podgoričkom naselju Zabjelo, kad je nožem ranjen Podgoričanin.
Iako je policija tvrdila da su u ranjavanju učestvovali državljanin Turske i Azerbejdžana, na kraju se ispostavilo da su Podgoričanina navodno ranila dva državljanina Azerbejdžana.
Od kraja oktobra, kad je Vlada privremeno uvela vize državljanima Turske, skoro 9.000 njih napustilo je Crnu Goru, dok su u istom periodu odobrena 194 zahtjeva za izdavanje viza državljanima te zemlje.
Iz Ministarstva unutra&scaron;njih poslova saop&scaron;tili su Vijestima da je od 27. oktobra, kad je izvr&scaron;na vlast uvele vize turskim državljanima, do 26. novembra 8.935 državljana Turske napustilo Crnu Goru.
Ekonomski aspekti kao opravdanje
Inače, Vlada je dosada&scaron;nju praksu nepotpunog praćenja vizne politike EU opravdavala ekonomskim interesima u turizmu, koji čine 26 odsto crnogorskog Bruto domaćeg proizvoda.
U tom kontekstu, naveli su da Crnu Goru godi&scaron;nje posjeti 230.000 ruskih, 320.000 turskih državljana&hellip;
Za Kinu su naveli da učestvuje u infrastrukturnim projektima a za četiri bliskoistočne zemlje sve veće investicije u Crnu Goru.
Iz Brisela su vi&scaron;e puta nagla&scaron;avali da ekonomski interesi ne mogu imati prednost nad evropskim pravilima i obavezama iz pristupnog procesa.
Crnogorske vlasti očekuju da će potpuna harmonizacija viznog režima s pravilima EU biti zavr&scaron;ena do kraja 2027. godine.
Vlada Crne Gore namjerava da do kraja sljedeće godine zatvori sva poglavlja i 2028. postane članica EU.
&nbsp;

Crna Gora uvodi vize za ruske državljane najkasnije do septembra naredne godine

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA VANJSKIH POSLOVA

Nije logično da država, koju vode dominantno proruske partije, prednjači u procesu evropskih integracija, ocijenio je Balkan Integration Forumu predsjednik Upravnog Odbora CEMI-a Zlatko Vujović i dodao da se to upravo događa Crnoj Gori. To, kako nagla&scaron;ava, izaziva zabrinutost u Briselu i nekim partnerskim zemljama.
- Na primjer, ministar odbrane je osoba koja je vrlo agresivno bila protiv NATO članstva, a sada sjedi sa ostalim ministrima odbrane NATO-a i učestvuje u dono&scaron;enju odluka. Moguće su promjene političkih stavova, ali mi smo zabrinuti i očekujemo aktiviranje mnogih političkih tempiranih bombi - kaže Vujović, prenosi Antena M.
Crna Gora se, kaže, suočava kako sa izazovima iznutra, tako i sa onima iz tri susjedne države.
- Veoma agresivne Srbije, podržane od Rusije, jer režim u Srbiji definitivno ne želi da Crna Gora uđe u EU. S druge strane imamo i jednu tihu, diplomatski zapakovanu, ali prisutnu dinamiku iz zvanične Tirane i od premijera Rame &mdash; ne da blokira, ali da uspori dinamiku ulaska Crne Gore u EU, kako bi Albanija u&scaron;la paralelno ili bar bila percipirana kao zemlja koja treba da uđe zajedno sa Crnom Gorom. To je veoma zabrinjavajuće za poziciju Crne Gore, jer pregovaramo mnogo duže. Ja želim da vidim Albaniju &scaron;to prije u EU, ali realno, Crna Gora je postigla mnogo vi&scaron;e rezultata - poja&scaron;njava Vujović.
Proruske snage u Crnoj Gori se, navodi dalje Vujović, udružuju sa onim albanskim partijama koje podržava Edi Rame, i izazivaju situacije kao &scaron;to je ona u Botunu.
- Ekolo&scaron;ki protesti koji zapravo nijesu ekolo&scaron;ki, već poku&scaron;aj da se blokira zavr&scaron;etak procesa. Dakle, vidimo interes Rusije, Srbije i sada, u ovoj zavr&scaron;noj fazi, i albanskih partija u vladajućoj većini, podržanih od zvanične Tirane, da rade u korist proruskih struktura da blokiraju Crnu Goru - navodi Vujović.
Albanija ne slijedi moskovsku agendu, poja&scaron;njava dalje Vujović, ali im se interesi preklapaju iz različitih razloga.
- S jedne strane, Srbija želi da zaustavi makar Crnu Goru da brže uđe u EU &mdash; zbog svojih razloga, zbog političke dinamike u zemlji, itd. Sa druge strane, Rusija želi da to blokira i možda da natjera Crnu Goru da napusti NATO kako bi dala strate&scaron;ki značaj Srbiji kao svom partneru, omogućavajući joj izlaz na more. Jer Srbija nikada ne bi mogla biti stvarno efikasan, snažan saveznik Moskve bez izlaza na more. Sa druge strane, Albanija ima interes koji je taktički &mdash; da smanji rizik ulaska u EU tako &scaron;to će biti u paketu sa Crnom Gorom, koja je na korak od članstva. Na taj način bi oni ubrzali proces, jer Rama sada zaista želi da ubrza. Takođe, bilo je spekulacija u diplomatskim krugovima o lobistima angažovanim u Briselu, pa čak i o zahtjevu da i Crna Gora ima istu lobističku grupu kao Albanija. Te lobističke grupe zagovaraju da obije zemlje uđu u istom trenutku - navodi Vujović.
Na djelu, kaže, vidimo i konkretne slučajeve.
- Vodeća albanska partija u Crnoj Gori, članica vladajuće koalicije, pridružila se Kneževićevoj partiji. Dakle, albanska partija, čiji je lider potpredsjednik Vlade, veoma blizak Rami i uživa njegovu podr&scaron;ku, sada organizuje proteste govoreći da Tuzi, kao većinski albanska sredina, treba da se udruži sa Zetom, koja je &mdash; ne sasvim, ali uglavnom &mdash; srpski dominantna sredina, da blokiraju izgradnju postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda. Da albanska partija u Crnoj Gori podrži Kneževića, ekstremnog srpskog nacionalistu &mdash;to niko nije mogao ni da zamisli, vjerujte mi - nagla&scaron;ava Vujović.
Vidimo, kaže Vujović, mnogo ovakvih &bdquo;tempiranih bombi&ldquo; i scenarija kako da se spriječi ulazak Crne Gore u EU 2028. godine. Crna Gora mora iskoristitu priliku koja joj se pruža za učlanjenje, jer ukoliko ne postane nova članica EU, to bila veoma lo&scaron;a poruka za cijeli Zapadni Balkan, zaključuje Vujović.

Vujović: Vučić i Rama ne žele Crnu Goru u EU prije Albanije

"NIJE LOGIČNO DA DRŽAVA, KOJU VODE DOMINANTNO PRORUSKE PARTIJE, PREDNJAČI U PROCESU EVROPSKIH INTEGRACIJA"

Poslanik Demokratske partije socijalista Nermin Abdić danas je obavije&scaron;ten kako je smijenjen sa mjesta ljekara Fudbalskog kluba Budućnost.To je na dana&scaron;njoj sjednici Skup&scaron;tine saop&scaron;tio njegov partijski kolega Nikola Rakočević.
"Rekao bih da je to iskompleksirani revan&scaron;izam. Nemajte dilemu - samo zato &scaron;to pripada opoziciji, zato je smijenjen. I o smjeni je obavije&scaron;ten SMS porukom", naglasio je on.
Rakočević je istakao kako je Abdić jedan od najuglednijih Podgoričana, te da je riječ o poruci da netolerancija, revan&scaron;izam i nebriga o vrijednostima stanuje u lokalnoj vlasti u glavnom gradu.
"To je pozicija koja je daleko od pomirenja", naveo je on.
Inače, na dana&scaron;njoj sjednici&nbsp; Skup&scaron;tine su na dnevnom redu su zakonski akti koji se odnose na notare, tumače i na ovjeru potpisa, rukopisa i prepisa.
Rakočević je naglasio i kako postoji informacija da bi do kraja godine trebalo da bude usvojeno čak 70 zakona koji nijesu u proceduri.
"Apelujemo na Vladu da stavi sve te zakone u procedure, jer javnost mora biti upoznata sa njima", dodao je on.
Istakao je i da će opozicija podržati sve zakone koji su bitni zbog pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
&nbsp;

Rakočević: Smjena Abdića u FK Budućnost iskompleksirani revanšizam

O TOME JE, KAŽE OBAVIJEŠTEN SMS-OM

Zakonodavni odbor je bez rasprave usvojio amandman poslanika PES-a kojim se traži uklanjanje riječi "nasilna" iz termina nasilna aneksija 1918.
Taj amandman je iz redova PES-a podnio Gordan Stojović.
Na Odboru se govorilo i o amandmanu SNP-a kojim traži da se riječ aneksija zamijeni terminom "ujedinjene Crne Gore i Srbije".
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić je govoreći o amandmanu, naglasio da problem ne vidi u njegovoj su&scaron;tini, već u obrazloženju koje ocjenjuje neustavnim.
&bdquo;U obrazloženju amandmana se poziva na navodne &rsquo;vi&scaron;evjekovne inicijative ujedinjenja Crne Gore i Srbije&rsquo;. Bez obzira na različite interpretacije istorije, mi ovdje govorimo o zakonima. Ustav Crne Gore jasno kaže da je Crna Gora nezavisna i suverena država. Ako obrazloženje sadrži stavove suprotne tom ustavnom određenju &ndash; onda ono ne može biti prihvaćeno&ldquo;, poručio je on.
Čarapić je istakao da on lično neće podržati amandman SNP-a.
Iz SNP-a Bogan Božović je kazao da podnijeti amandman nije izraz nikakvog uskopolitičkog interesa, već nastavak dosljedne politike koju njegova partija sprovodi već duže vrijeme.
On ističe da ne postoji nikakav razlog da se građani zbune oko namjera podnijetog amandmana.
&bdquo;Želim vrlo jasno da ponovim &mdash; namjera amandmana nije i ne može biti dovođenje u pitanje državnog i pravnog statusa Crne Gore&ldquo;, kazao je on.
Božović nagla&scaron;ava da je stav njegove politike potpuno jasan:&bdquo;Crna Gora je nezavisna država. Srbija je nezavisna država. Smatram da je u interesu Crne Gore da ima prijateljske odnose sa Srbijom, jer nam je istorijski, kulturolo&scaron;ki i jezički najbliža&ldquo;

Odbor prihvatio amandman PES-a kojim se uklanja riječ nasilna iz termina nasilna aneksija 1918.

BEZ PODRŠKE ZA AMANDMAN SNP-A

Gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović kazao je za CdM da se danas slučajno u holu Skup&scaron;tine Crne Gore sreo sa predsjednikom Demokratske narodne partije Milanom Kneževićem i da su kratko razgovarali o de&scaron;avanjima u Botunu oko postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda.
&ldquo;Bio je korektan razgovor, ali nije bilo nikakvog konkretnog dogovora&rdquo;, rekao je kratko Mujović za CdM.
On je danas bio u Skup&scaron;tini Crne Gore na zasijedanju Omladinskog palamenta gdje je govorio povodom osvajanja titule Podgorice za Evropsku prijestonice mladih 2028.
Nakon dana&scaron;njeg susreta Mujović i Knežević su se rukovali.
Prekosjutra ističe rok koji je Komunalna ispekcija Glavnog grada dala mje&scaron;tanima Botuna da uklone &scaron;ator koji su postavili blizu mjesta gdje je predviđena gradnja kolektora. Oni su najavili da to neće učiniti.
Knežević je ranije kazao da ukoliko policija represivno djeluje na mje&scaron;tane Botuna da će napustiti vlast i u Podgorici i na državnom nivou.
Ukoliko bi Kneževićev DNP napustio vlast u Glavnom gradu, gdje u lokalnom parlamentu ima četiri odbornika, aktuelna vlast u Podgorici bi ostala bez većine.

Mujović: Razgovor sa Kneževićem bio korektan, ali bez konkretnog dogovora