Hronika

Srpska policija uhapsila je protekle sedmice sedam osoba među kojima je i predsjednik Odbora direktora Instituta Simo Milo&scaron;ević u Igalu, Predrag Dragojlović, zbog sumnje da su kao organizovana kriminalna grupa nezakonito prisvojili preko tri miliona eura, pi&scaron;e Monitor.
Crnogorski i preostali regionalni mediji nijesu objavili ovu informaciju.
&ldquo;Nadležni organi u Srbiji sumnjaju da je organizator B.Č. organizovao ostale osumnjičene da u periodu od decembra 2023. do novembra 2025. godine kreiraju lažni dug u poslovnoj dokumentaciji PD ,,Bleecker&rdquo; d.o.o., čiji je vlasnik Predrag Dragojlović, a kako bi se &bdquo;vje&scaron;tački stekli uslovi za otvaranje stečaja nad tim privrednim preduzećem&rdquo;, prenosi ovaj medij.
Firma &bdquo;Bleecker doo&ldquo;, čiji je stoprocentni vlasnik Dragojlović je registrovana u Herceg Novom i Beogradu, s tim &scaron;to je prva aktivna, a druga u stečaju.
Kako pi&scaron;e ovaj medij, sumnja se da su dio novca, najmanje 200 hiljada eura uložili u izgradnju hotela u Crnoj Gori.
Naime, u aprilu 2023. počela je rekonstrukcija zadužbine Nikole Musića Pođanina (1760 &ndash; 1835 ) u Starom gradu, na Belavisti.
To zdanje, u vlasni&scaron;tvu Manastira Savina, planirano je da postane hotel, prema navodima medija da su Mitropolija crnogorsko-primorska, odnosno Manastir Savina i beogradski biznismen Predrag Dragojlović potpisali ugovor o 30-godi&scaron;njem zakupu.
Dragojlović je za člana odbora direktora Instituta Simo Milo&scaron;ević izabran u februaru ove godine ispred Razvojne banke Crne Gore, zajedno sa Petrom Rakčevićem i &Scaron;efikom Ni&scaron;ićem ispred kompanije Vile Oliva, Pavlom Obradovićem ispred Vlade i Goranom Čabarkapom ispred Fonda zdravstva.
Navodno je prijatelj predsjednika Op&scaron;tine Herceg Novi Stevana Katića koji je kadar Demokrata.

U Srbiji uhapšen predsjednik borda direktora Instituta Simo Milošević

OSUMNJIČEN DA JE ČLAN ORGANIZOVANE KRIMINALNA GRUPA KOJA JE NEZAKONITO PRISVOJILA VIŠE OD TRI MILIONA EURA

Nakon saslu&scaron;anja u Vi&scaron;em sudu, uhap&scaron;enoj braći Banićević, Vuku i Vladu određen je pritvor do 30 dana, saop&scaron;tila je Portalu RTCG samostalna savjetnica za odnose sa javno&scaron;ću Vi&scaron;eg suda, Ivana Vukmirović.
&bdquo;Pritvor je određen po tačkama 1 i 4 člana 175 ZKP-a&ldquo;, kaže ona.
SDT je izdao nalog za hap&scaron;enje Banićevića zbog sumnje da su umije&scaron;ani u &scaron;verc kokaina.
Na teret im&nbsp; stavljaju stvaranje kriminalne organizacije.
SDT je donijelo naredbu o sprovođenju istrage protiv 11 osoba, za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i vi&scaron;e krivičnih djela neovla&scaron;ćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.&nbsp;
U toj grupi su Radoje Zvicer, Vuk Banićević, Vlado Banićević, Aleksandar Mijajlović, Vuka&scaron;in Vojinović, Vladimir Bajčeta, Filip Zindović, Neboj&scaron;a Bugarin, Petar Lazović, Milan Popović, Božidar Jabučanin.

Braći Banićević određen pritvor do 30 dana

ODLUKA VIŠEG SUDA

Službenici policije uhapsili su Cetinjanina S.L. (30), člana organizovane kriminalne grupe (OKG), zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti na &scaron;tetu P.L., pripadnika suprotstavljene OKG, i njegovog advokata N.M., nvavedeno je u saop&scaron;tenju Uprave policije.
&bdquo;Sumnja se da je S.L. 25. novembra, nakon zavr&scaron;enog roči&scaron;ta u Osnovnom sudu na Cetinju, uputio prijetnje po život i tijelo P.L. i njegovom zakonskom zastupniku, koje je N.M. potom, u svoje i u ime svog klijenta, juče prijavio tužila&scaron;tvu&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
&nbsp;S.L. je uz krivičnu prijavu, priveden državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužila&scaron;tvu u Cetinju, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.

UP: Uhapšen član OKG sa Cetinja, osumnjičen za ugrožavanje sigurnosti člana suprotstavljene OKG i advokata

NAKON ZAVRŠENOG ROČIŠTA

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane uhapsili su B.D. (25) zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilničko pona&scaron;anje na &scaron;tetu sugrađanina, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
&nbsp;"B.D. se sumnjiči da je 12. novembra svojim automobilom presreo vozilo kojim je upravljao o&scaron;tećeni, nakon čega ga je fizički napao i nanio mu te&scaron;ke tjelesne povrede, udarajući ga pesnicom u glavu.
Osumnjičeni B.D. se nalazio na uslovnom otpustu koji je odobrio sud, a protiv njega se pred Vi&scaron;im sudom u Bijelom Polju vodi krivični postupak zbog krivičnog djela ubistvo u poku&scaron;aju&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Sa događajem je upoznat predsjednik Vi&scaron;eg suda u Bijelom Polju.
"B.D. će, uz krivičnu prijavu, biti sproveden Osnovnom državnom tužila&scaron;tvu u Beranama&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.

Uhapšen Beranac, osumnjičen da je presreo sugrađanina  i udarao ga pesnicom u glavu

OSUMNJIČENI SE NALAZIO NA USLOVNOM OTPUSTU KOJI JE ODOBRIO SUD

Državljanin Bosne i Hercegovine D.P. (69) kažnjen je sa 40 dana zatvora, jer je vozio pod dejstvom alkohola u koncentraciji od skoro 4,5 promila, saop&scaron;teno je iz Suda za prekr&scaron;aje u Budvi.
"Državljaninu BiH, stalno nastanjenom u Budvi, suđeno je u petak u hitnom postupku, jer je istog dana oko 16 sati i 25 minuta na lokalnoj saobraćajnici u tom gradu zatečen da upravlja vozilom sa 4,44 promila alkohola u organizmu.
Sutkinja Katarina Vujačić Vuksanović mu je uz kaznu izrekla i zabranu upravljanja vozilima u trajanju od &scaron;est mjeseci, kao i tri kaznena boda, koje će izvr&scaron;iti Uprava policije po pravosnažnosti rje&scaron;enja&rdquo;, kazali su iz Suda za prekr&scaron;aje.

Državljanin BiH vozio sa skoro 4,5 promila alkohola, osuđen na 40 dana zatvora

U BUDVI

Uprava policije reagovala je nakon &scaron;to je lider DNP-a Milan Knežević pozvao Zećane da se hitno upute ka Botunu, jer je, kako je naveo, policija zaustavila saobraćaj za teretna vozila i "očigledno priprema intervenciju nad stanovnicima Botuna".
"Na teritoriji Podgorice se sprovodi planska akcija kodnog naziva &ldquo;&Scaron;ljunak&rdquo; sa ciljem kontrole lica koja nelegalno ekploati&scaron;u i prevoze pijesak, a shodno prioritetnim nacionalnim oblastima u suzbijanju ekolo&scaron;kog kriminala (otkivanja krivičnih djela i počinilaca vezano za nelegalnu eksploataciju pijeska, &scaron;ljunka, kamena i uni&scaron;tavanja biodiverztiteta prirode).
Apelujemo na lica koja objavljuju netačne informacije da se suzdrže od plasiranja takvih neprovjerenih informacija, a takođe apelujemo na medije da prethodno provjere tačnost informacija sa organima za sprovođenje zakona", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Uprave policije.

Policija reagovala na Kneževićev poziv na okupljanje: U toku planska akcija „Šljunak“, apel da se ne šire dezinormacije

REAGOVANJE

&nbsp;Alija Balijagić juče je u sudnici Vi&scaron;eg suda u Bijelom Polju, pred vijećem sudije Bojane Radović, iznio zavr&scaron;ne riječi na suđenju za dvostruko ubistvo.&nbsp;
Njemu je optužnicom stavljeno na teret da je 25. oktobra pro&scaron;le godine, oko 21 sat, u selu Sokolac, na svirep i podmukao način ubio brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj.
"Kajem se i žalim &scaron;to sam ubio ovo dvoje ljudi, koje nijesam poznavao. Bio sam isprovociran da to uradim, jer mi je Jovan kazao da se gubim i da me njegove oči vi&scaron;e ne vide. Tom prilikom sam mu kazao da ni njegove oči vi&scaron;e nikoga gledati neće. I to je potvrda da ubistvo nijesam izvr&scaron;io na podmukao način. To sam uradio javno. Da je podmuklo, nikada niko ne bi otkrio ko je izvr&scaron;io djelo i vi mi danas ne biste sudili, kazao je juče
Nije mi bila namjera da ih ubijem i samo mi je žao &scaron;to nijesam ubio onu četvoricu koji su mi dolazili do kuće s oružjem. Zbog njih sam ukrao pu&scaron;ku i njima sam spremao porciju. Žao mi je &scaron;to ih nijesam ubio. Žaliću do groba zbog toga &ndash; kazao je Balijagić.
Dodao je da nije utvrđeno čiji su jo&scaron; dva DNK traga koji su nađeni na nekim predmetima.
&ndash; Ja znam čitavu istinu i smatram da su državni organi u svemu učestvovali, jer su zata&scaron;kavali &scaron;ta se ranije de&scaron;avalo &ndash; rekao je Balijagić.
On je uputio prigovor na psihijatrijski nalaz u kojem je ustanovljeno da je bio uračunljiv u trenutku izvr&scaron;enja djela.
&ndash; Kako ja mogu biti normalan nakon 32 godine provedene u zatvoru? Koliko god da me osudite, ja sa svojih 65 godina znam da kaznu za života ne mogu izdržati &ndash; poručio je Balijagić.
U ime o&scaron;tećene porodice, brat ubijenih Velibor Madžgalj kazao je da i dalje ne gubi povjerenje u pravosuđe i da očekuje najveću moguću kaznu za Balijagića.
&ndash; Za ubistvo nije kriv samo optuženi. Kriv je i Centar bezbjednosti "Sjever", gdje su sve znali i da su radili kako treba, sve ovo su mogli da spriječe &ndash; istakao je Madžgalj.
Punomoćnik o&scaron;tećene porodice, advokat Miladin Joksimović, kazao je da se pridružuju krivičnom gonjenju.
&ndash; Priznao je izvr&scaron;enje djela, a trebalo je da prizna i za&scaron;to je sve ovo uradio ba&scaron; u selu Sokolac. Porodica smatra da za smrt njihovih najmilijih nije kriv samo Balijagić, već i Centar bezbjednosti. Da su znali, a imali su vremena da rade svoj posao, do ubistva ne bi do&scaron;lo &ndash; rekao je Joksimović.
On je istakao da bi za ovakvo djelo bila potrebna smrtna kazna i da ona mora postojati "zbog ovakvih kakav je Balijagić".
Zastupnica optužnice Vanja Rakonjac kazala je da je djelo dokazano i zatražila od suda da Balijagića osudi na dugotrajni zatvor u maksimalnom trajanju.
Presuda će biti saop&scaron;tena 8. decembra, u 10 sati i 30 minuta.
Muzurović: Ostalo je nekoliko nedoumica
Branilac po službenoj dužnosti optuženog Balijagića, advokat Re&scaron;ad Muzurović, kazao je da je ostalo nekoliko nedoumica, poput neutvrđivanja ostalih donora na tragovima i potrebe da njegov branjenik bude ispitan od&nbsp; tima psihijatrijskih vje&scaron;taka.
&ndash; U trenutku izvr&scaron;enja djela, kod Balijagića su bili prisutni emocionalna uzbuđenost i intenzitet straha. Sud ne smije dozvoliti sebi da donese represivnu odluku, i treba da prihvati na&scaron;u tezu da je moguće da se radi o ubistvu na mah, ili o te&scaron;kom ubistvu. Izrazio je kajanje i žaljenje i molim sud da izrekne &scaron;to blažu kaznu &ndash; rekao je Muzurović.

Tužilaštvo traži maksimalnu kaznu za Balijagića, izricanje presude osmog decembra

OSUMNJIČENI ZA DVOSTRUKO UBISTVO

Advokat odbrane Stefan Jovanović ocijenio je da je odluka podgoričkog Vi&scaron;eg suda o ukidanju pritvora biznismenu Ranku Uboviću bila jedina moguća i potpuno zakonita.
"Ne znam zbog čemu fama povodom pu&scaron;tanja Ranka Ubovića na slobodu. Radi se o nečemu potpuno zakonitom, jer valjda svi postupamo po osnovu istog procesnog rje&scaron;enja, rekao je Jovanović, komentari&scaron;ući saop&scaron;tenje SDT-a da je ukidanje pritvora dvojici biznismena, Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću bilo nezakonito.&nbsp;
Naime, Ranku Uboviću je pritvor prije svega određen, a zatim i produžen shodno pritvorskom osnovu koji propagira opasnost od uticaja na svjedoke, navodi Jovanović.
"Onog momenta kada je saslu&scaron;an i posljednji svjedok, ta opasnost, ako je i postojala vi&scaron;e je nije bilo i Sud je imao samo jednu mogućnost, a to je da naloži pu&scaron;tanje na slobodu Ranka Ubovića.
Tužioci koji su postupali u predmetu u cjelosti su prihvatili i postupali po uputstvu VDT-a gospdina Markovića koji je rekao da se u situacijama kada je pritvor određen zbog mogućnosti uticaja na svjedoka, mora postupati hitno. Postupali su hitno i u jednom razumnom roku kada je u pitanju Ubović, saslu&scaron;ali svjedoke", istakao je Jovanović.
Kako dalje navodi, kada je saslu&scaron;an i posljednji svjedok, pritvorski osnov je ''otpao''.
"Tumačenje Specijalnog državnog tužila&scaron;tva je jedan pretjeran formalizam koji Evropski sud ne dozvoljava jer im konvencija podrazumijeva da svako ko je li&scaron;en slobode se mora odmah pustiti na slobidu onog momenta &nbsp;kada su svi svjedoci saslu&scaron;ani. Imajući u vidu koji pritvorski osnov je bio na snazi kada je Ranko Ubović u pitanju, kaže advokat, njegov dalji ostanak u pritvoru bi bio nezakonit odredbom &nbsp;člana 174 stav 3 je decidno i jasno navedeno da u toku cijelog postupka pritvor će se ukinuti onog momenta kada prestanu razlozi za njegovo dalje trajanje.
Ono &scaron;to je značajno, ističe Jovanović, je da su rje&scaron;enja o ukidanju pritvora donijelo dvoje sudija za istragu Vi&scaron;eg suda u Podgorici, &scaron;to znači da se radi o zakonitim rje&scaron;enjima.&nbsp;
"Ja zaista od Krivičnog vijeća Vi&scaron;eg suda u Podgorici, a po najavljenoj žalbi SDT-a ne očekujem ni&scaron;ta posebno, jer je upravo Krivično vijeće Vi&scaron;eg suda Ranku Uboviću produžilo pritvor po osnovu tačke 2 i bilo bi bespredmetno držati nekog u pritvoru jer je zakonski osnov otpao, i da je drugačije urađeno, možda bi čak i te sudije u&scaron;le u neku vrstu krivične odgovornosti", zaključio je advokat Jovanović.

Jovanović: Sud je imao samo jednu mogućnost- da ukine pritvor Uboviću nakon saslušanja posljednjeg svjedoka

TVRDI ADVOKAT

Specijalno državno tužila&scaron;tvo(SDT) tvrdi da su sudije Vi&scaron;eg suda nezakonito na slobodu pustile Ranka Ubovića i Vladana Ivanovića jer su na rje&scaron;enje o ukidanju pritvora imall pravo da izjave žalbu u roku od tri dana.
"Sudije za istragu Vi&scaron;eg suda u Podgorici su danas, u 13,30 i 13,50 časova, donijeli rje&scaron;enja Kris br. 170/25 i Kris br. 153/25, kojima su, na predlog branioca, kojem se protivilo Specijalno državno tužila&scaron;tvo, ukinuli pritvor okrivljenima R.U. i V.I., a istovremeno nezakonito odredili i da se okrivljeni imaju &bdquo;odmah pustiti na slobodu&ldquo; i da &bdquo;žalba ne zadržava izvr&scaron;enje rje&scaron;enja&ldquo;, navodi SDT.
Objasnili su i za&scaron;to: "Pu&scaron;tanje na slobodu okrivljenih, po rje&scaron;enjima koja nijesu stupila na pravnu snagu jer su dostavljena Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu danas, u 13,45 i 14,55 časova, koje, prema čl.414 st.1 i čl.415 Zakonika o krivičnom postupku, ima pravo da izjavi žalbu u roku od tri dana, je nezakonito.
Naime, činjenica je da je, u čl.178 Zakonika o krivičnom postupku, između ostalog određeno i da, u toku istrage, sudija za istragu može, na predlog okrivljenog i njegovog branioca, a nakon &scaron;to zatraži mi&scaron;ljenje državnog tužioca, rje&scaron;enjem okrivljenom ukinuti pritvor", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
&nbsp;Ističu daa se takvo rje&scaron;enje&nbsp; ne može izvr&scaron;iti prije pravosnažnosti, niti se okrivljeni po njemu može odmah pustiti na slobodu.
"Jer je, prema čl.416 Zakonika o krivičnom postupku, određeno da podno&scaron;enje žalbe na rje&scaron;enje odlaže izvr&scaron;enje rje&scaron;enja protiv kojeg je izjavljena žalba, ako procesnim zakonikom nije drugačije određeno, a u čl.178 Zakonika o krivičnom postupku, na koji su se i pozvale sudije za istragu pri odlučivanju, nije drugačije određeno, zaključeno je u saop&scaron;tenju.

SDT: Viši sud u Podgorici nezakonito pustio na slobodu Ubovića i Ivanovića

U Crnoj Gori su, od 2017. godine do danas, partneri ili članovi porodice ubili 22 žene, iako je većina njih policiji prijavljivala nasilje ili prijetnje, saop&scaron;teno je na događaju koji je u Podgorici organizovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Na događaju &ldquo;Razgovor o rodnoj ravnopravnosti - Odgovornost koju svi dijelimo&rdquo; saop&scaron;teno je da su se 2017. godine dogodila četiri femicida, 2018. dva, 2019. četiri, 2020. tri, 2021. i 2022. po dva, 2023. jedan i pro&scaron;le i ove godine po dva.
Podaci pokazuju da je devet od deset političarki u Crnoj Gori bilo pogođeno nekim vidom seksizma, da je sedam od deset njih iskusilo neki oblik nasilja, i da svaka druga političarka tvrdi da niko iz političke partije kojoj pripadaju nije reagovao na nasilje.
Na događaju je saop&scaron;teno da 41 odsto građana i građanki smatra da je nasilje interna stvar i da se ne treba mije&scaron;ati, dok je trećina građana lično upoznata sa slučajevima nasilja u porodici.&nbsp;
Podaci ukazuju i na to da trećina građana i građanki vjeruje da žene lažno navode da su žrtve psihičkog nasilja samo da bi skrenule pažnju na sebe, dok 40 odsto ispitanika smatra da radnje poput &scaron;amaranja, prebijanja, emotivne prijetnje, kontrole kretanja, ucjenjivanja i primoravanja nijesu nasilje.
Na događaju je saop&scaron;teno da je tek svaka deseta kazna u slučajevima nasilja bila zatvorska, kao i da se 62 odsto žena u Crnoj Gori pla&scaron;i da prijavi nasilje zbog straha od nasilnika.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković poručio je da je pitanje rodno zasnovanog nasilja prioritet Državnog tužila&scaron;tva.
&bdquo;Ako budemo rje&scaron;avali problem nasilja tako &scaron;to će to biti isključiva odgovornost policije, sudstva, tužila&scaron;tvo, onda je ovo dru&scaron;tvo u velikom problemu&ldquo;, istakao je Marković.
On je poručio da je veoma zadovoljan rezultatima rada Državnog tužila&scaron;tva u posljednjih godinu, prije svega jer je uspostavljen potpuno novi pristup - model neposrednog uče&scaron;ća tužilaca u postupku.&nbsp;
&ldquo;Državni tužioci od trenutka prijavljivanja imaju kontakt sa žrtvom i obavezu da sprovedu procjenu rizika, a ono &scaron;to je najbitnije jeste da su prije nego donesu odluku o kvalifikaciji djela u potpunosti upoznati sa činjenicama, &scaron;to ranije nije bio slučaj&ldquo;, naveo je Marković.&nbsp;
On je kazao da, od dono&scaron;enja obavezujućeg upustva, prekr&scaron;ajne postupke zastupaju upravo tužioci, &scaron;to znači da se oni ne ograničavaju samo na krivične postupke.
&bdquo;Tužilac je dužan da slučaj nasilja u porodici dovede do samog kraja, a kao posljedicu toga prvi put imamo izjavljene žalbe na odluke prekr&scaron;ajnih sudova, &scaron;to prije nije bio slučaj&ldquo;, rekao je Marković.
On je kazao da će na kraju ove godine biti duplo vi&scaron;e formiranih krivičnih i prekr&scaron;ajnih predmeta nego u pro&scaron;loj, a četiri puta vi&scaron;e nego u 2023.&nbsp;
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić kazala je da je svjesna da je sudska praksa u određenim kategorijama nedosljedna ili da nije ujednačena, a to je, kako je rekla, prije svega odgovornost Vrhovnog suda, jer je njegova ustavna nadležnost da obezbijedi ujednačenu sudsku praksu.
Ona je rekla da je Vrhovni sud, ne čekajući zakonske izmjene, uradio smjernice za izricanje krivičnih sankcija u predmetima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja.&nbsp;
&ldquo;Svakodnevno poku&scaron;avamo da, u skladu sa nadležnostima koje imamo, sa kolegama razgovaramo, da ne čekamo od ministarstva jednog, drugog, trećeg da stalno mijenjamo zakonske propise. Možemo da primijenimo i međunarodne ugovore ako ne&scaron;to nemamo regulisano nacionalnim zakonodavstvom&ldquo;, kazala je Pavličić.
On je rekla da, iako mogućnost specijalizacije nije zakonski uređena, organizuju ciljne edukacije u pogledu te vrste krivičnih djela, vođenja postupaka i obučavanja sudija.&nbsp;
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je statistika porazna.
&bdquo;Uveli smo strože sankcije i predvidjeli nova krivična djela, koja će uskoro biti sastavni dio krivičnopravnog sistema Crne Gore&ldquo;, rekao je Božović.
Stalna predstavnica UNDP-a Ekaterina Paniklova istakla je da rodno zasnovano nasilje opstaje jer ga podupiru &scaron;tetni stereotipi, normalizovani obrasci pona&scaron;anja i institucionalne slabosti.&nbsp;
&bdquo;Reformski procesi se ne mogu posmatrati odvojeno od promjene organizacione kulture &ndash; unutar institucija koje treba da &scaron;tite građane mora vladati nulta tolerancija na nasilje, diskriminaciju i zloupotrebu moći&ldquo;, kazala je Paniklova.&nbsp;
UNDP, kako je poručila, snažno podržava te promjene kroz jačanje integriteta, odgovornosti i kapaciteta pravosudnog sistema, ali i kroz unapređenje sopstvenih standarda, politika i praksi.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić poručio je da je vrijeme da &bdquo;čovjstvo živimo u praksi&ldquo;.&nbsp;
On je naglasio da je u borbi protiv nasilja veoma važna međuresorna saradnja.&nbsp;
&bdquo;Moramo takođe jačati kapacitete, centri za socijalni rad su preopterećeni&ldquo;, rekao je Gutić.
Ekspertkinja za rodno zasnovano nasilje Branka Žigante Ma&scaron;ić kazala je da u Crnoj Gori od 2017. godine nijesu ubijene 22 žene, nego 422, imajući u vidu da se desilo 400 abortusa ženske djece.
Problem je, kako je navela, &scaron;to se često ne vjeruje žrtvama.&nbsp;
&bdquo;Prva i osnovna stvar je vjerovati žrtvi. Moramo, takođe, imati jedinstvenu bazu podataka i umreženost sistema. Svi prebacujemo odgovornost, a na kraju imamo žrtvu, ubijenu ženu&ldquo;, istakla je Žigante Ma&scaron;ić, dodajući da je većina ubijenih žena prijavljivala nasilje.
Ona je naglasila da je izricanje blagih kazni &bdquo;katastrofalno&ldquo;, dodajući da smatra da se polako budi svijest o tome da je potrebno izricati strože sankcije.
Ministarka rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga Naida Ni&scaron;ić kazala je da, nakon podataka iznijetih na početku konferencije, ne može a da se ne zapita gdje je sistem zakazao.
Ona je poručila da svaka žena u dru&scaron;tvu, a i na radnom mjestu mora da se osjeća dostojanstveno i uvaženo, a prije svega bezbjedno.&nbsp;
Ni&scaron;ić je kazala da unapređenjem radnog zakonodavstva Ministarstvo kreira sigurno i dostojanstveno radno okruženje, doprinosi usklađivanju privatnog i poslovnog života i osnaživanju žena za ravnopravno uče&scaron;će na trži&scaron;tu rada. &nbsp;&nbsp;
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka poručio je da je rodno zasnovano nasilje test povjerenja u državu i da sistem ne funkcioni&scaron;e dobro ako žene ne vjeruju institucijama i ne prijavljuju nasilje.&nbsp;
&ldquo;Cilj nam je da rodna ravnopravnost ne bude samo zakonski princip, već realnost. Nijedna žena ne smije ostati nevidljiva i neza&scaron;tićena. Najranjivije žene ne stavljamo na kraj, već u sredi&scaron;te na&scaron;ih politika i mjera&rdquo;, kazao je Đeka.
Državna sekretarka u Ministarstvu unutra&scaron;njih poslova Dragana Kažanegra Stani&scaron;ić istakla je da policijski službenici postupaju po svakoj prijavi nasilja.&nbsp;
Ona je rekla da su vidljivi pomaci u radu Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama.
&bdquo;Porodično i nasilje nad ženama ne smije biti privatna stvar, već se svako nasilje mora prijaviti&ldquo;, istakla je Kažanegra Stani&scaron;ić. &nbsp;
Predsjednica Skup&scaron;tine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović kazala je da su brojke alarmantne. &nbsp;
&bdquo;Lokalna zajednica treba da bude prvo mjesto gdje žrtve imaju slobodu da se jave i prijave nasilje&ldquo;, istakla je Borovinić Bojović.
Ona je rekla da je zavr&scaron;en nacrt lokalnog akcionog plana, koji će predstavljati konkretan institucionalni odgovor na nasilje.

U Crnoj Gori od 2017. ubijene 22 žene

SAOPŠTENO NA DOGAĐAJU “RAZGOVOR O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI - ODGOVORNOST KOJU SVI DIJELIMO”

Policijski službenici Uprave kriminalističke policije&nbsp; Srbije su večeras, u Beogradu uhapsili V.U. (32) i I.T. (28) članove visokorizične organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore, za kojima je NCB Interpola Podgorica raspisao međunarodne potjernice, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
<div class="detail-body">
<div class="detail-body-text">
"V.U. se u Crnoj Gori potražuje zbog krivičnih djela: stvaranje kriminalne organizacije &ndash; za koje se protiv njega vodi krivični postupak pred Vi&scaron;im sudom u Podgorici, kao i zbog izdržavanja kazne zatvora za krivično djelo - napad na službeno lice u vr&scaron;enju službene dužnosti, na koje je osuđen presudom Osnovnog suda u Baru.
I.T. se potražuje radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Vi&scaron;im sudom u Podgorici zbog krivičnih djela: ubistvo u poku&scaron;aju, neovla&scaron;ćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i nasilničko pona&scaron;anje", navodi se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
&nbsp;
</div>
</div>
<div class="detail-related">
<div class="detail-body">
<div class="detail-body-text">
&nbsp;
&nbsp;
</div>
</div>
<div class="detail-related">&nbsp;</div>
</div>

UP: U Beogradu uhapšena dva člana organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore