Tokom 2025.  evidentirane su 323 maloljetne osobe kao učinioci krivičnih djela, od čega su podignute optužbe protiv 132 maloljetnika, dok je pravosnažno osuđeno 128 osoba, pokazuju podaci Uprave za statistiku (MONSTAT).

Ovi podaci ukazuju da je porastao broj maloljetnih lica koja su počinila krivična djela u odnosu na 2024. godinu.

- Optuženih maloljetnih učinilaca krivičnih djela bilo je 106, dok je broj pravosnažno osuđenih iznosio 97 - navodi se u dokumentu Monstata.

Kada je riječ o minuloj godini (2025), polna struktura pokazuje izraženu dominaciju kod dječaka, pa je tako među prijavljenima 92 odsto, tj. njih 297 muškog, dok je osam procenata, tj. njih 26, ženskog pola.

Kako se navodi u dokumentu Monstata, najzastupljenija su krivična djela protiv imovine. Među prijavljenim maloljetnicima, za ovu grupu djela evidentirano je 111 lica, što predstavlja 34 odsto ukupnog broja prijavljenih.

- U optužnicama, udio djela protiv imovine iznosi 35,6 odsto (47 od 132), dok su u presudama obuhvatila 35,9 odsto (46 od 128) osuđenih maloljetnika, piše u dokumentu.

Ovi podaci ukazuju na stabilan udio imovinskog kriminaliteta kroz sve faze postupka - od prijave do pravosnažne odluke.

Kada je riječ o najtežim krivičnim djelima protiv života i tijela zabilježeno je 46 prijavljenih maloljetnika.U optužnim aktima, ova djela čine 21,2 odsto dok među osuđenima učešće iznosi 20,3 odsto.

Iako brojčano manja od imovinskih, ova djela zauzimaju znatan udio u kasnijim fazama postupka, što ukazuje na ozbiljnost slučajeva koji dospijevaju do suda i završavaju presudom.

Iz Monstata podsjećaju da su ovi podaci prikupljeni kroz redovna godišnja statistička istraživanja na osnovu individualnih upitnika nadležnih državnih tužilaštava (osnovnih i viših) i sudova (osnovnih i viših).

Ono što je primjetno jeste da udio imovinskih djela sugeriše potrebu za preventivnim programima usmjerenim na školske zajednice, porodice i ranu socijalnu podršku.

Takođe, procenat djela protiv života i tijela u optužnicama i presudama ukazuje na to da teži oblici nasilja češće završavaju na sudu i rezultiraju osudama, što otvara prostor za ciljane intervencije u mentalnom zdravlju mladih, nenasilnom rješavanju konflikata i kontroli rizičnih ponašanja.

S druge strane, u Crnoj Gori je tokom 2025. godine prijavljeno 5.960 punoljetnih osoba, počinilaca krivičnih djela, od čega su 4.871 bila poznata, a 1.089 nepoznata,

Kako pokazuju podaci Uprave za statistiku, protiv punoljetnih osoba podignute su 1.723 optužnice, dok je pravosnažno osuđeno 1.662 lica.

To je u odnosu na 2024. godinu neznatno veća brojka, s obzirom da tadašnji podaci ukazuju da je broj prijavljenih tada iznosio 5.803. Od tog broja, 4.709 su poznati, a 1.094 nepoznati učinioci krivičnih djela.

Prema strukturi krivičnih djela koja su počinile punoljetne osobe za 2025. godinu, odnosno poznati učinioci, najzastupljenija su djela protiv braka i porodice.

Za ovu grupu djela prijavljeno je 831 osoba što čini 17,1 odsto prijavljenih. U sudskim fazama, udio porodičnih delikata ostaje izražen: 18,6 odsto među optuženima - 321 osoba i 18,7 odsto među osuđenima odnosno 311 lica.

Kada je riječ o najtežim krivičnim djelima – protiv života i tijela – evidentirana su 232 prijavljena, poznata učinioca. U fazi optuženja, ova djela čine 7,8 odsto (135 lica), dok su u presudama zastupljena sa 7,6 odsto (126 lica).

Iako brojčano manja, teška nasilna djela imaju stabilan udio u predmetima koji dospijevaju do suda i završavaju osuđujućim presudama.