Globus

Mu&scaron;karac koji je, prema navodima Tajne službe, otvorio vatru u blizini Bijele kuće ubijen je po&scaron;to su pripadnici obezbjeđenja uzvratili. Jedan prolaznik je ranjen, a predsjednik Donald Tramp, koji je u tom trenutku bio u Beloj kući, nije bio ugrožen, prenosi RTS.
Prema navodima Tajne službe, mu&scaron;karac je pri&scaron;ao kontrolisanoj zoni, iz torbe izvadio oružje i počeo da puca na pripadnike obezbjeđenja. Policajci Tajne službe su uzvratili vatru i pogodili napadača, koji je prebačen u bolnicu, gdje je kasnije preminuo.
Američki mediji, pozivajući se na izvore iz istrage, identifikovali su napadača kao dvadesetjednogodi&scaron;njeg Nasira Besta. Navodi se da je bio poznat organima reda i da je ranije imao dokumentovane psihičke probleme. Prema sudskim spisima, Best je u julu 2025. godine bio optužen za nezakonit ulazak, po&scaron;to je poku&scaron;ao da uđe u kompleks Bijele kuće.
U pucnjavi je ranjen i jedan prolaznik, ali vlasti nijesu saop&scaron;tile u kakvom je stanju niti da li ga je pogodio napadač ili metak ispaljen prilikom odgovora obezbeđenja. Nijedan pripadnik Tajne službe, kao ni zaposleni u Bijeloj kući, nije povrijeđen.
Predsjednik Donald Tramp bio je u Bijeloj kući u trenutku incidenta. Bijela kuća se nije odmah oglasila, dok su američki mediji prenijeli da je predsjednik obavije&scaron;ten o pucnjavi.
Na licu mjesta bile su brojne službe, uključujući Tajnu službu, FBI, policiju Va&scaron;ingtona i Nacionalnu gardu. Istraga je u toku, a ulice oko Bijele kuće ostale su zatvorene.

Pucnjava kod Bijele kuće, napadač ubijen u razmjeni vatre sa Tajnom službom

U TOKU ISTRAGA

Ministar unutra&scaron;njih poslova Srbije Ivica Dačić optužio je učesnike studentskog protesta na Slaviji da su sinoć poslije protesta na tri mjesta u centru Beograda napali na policiju i tako izazvali nerede. Naveo je da su zbog napada na policiju za sada privedene 23 osobe
"Policija je obavljala svoj posao, nikoga nije napadala. Napadnuta je svim sredstvima od kamenica i fla&scaron;a do pirotehničkih sredstva. Policija je obavila potiskivanje uz najmanju moguću silu", rekao je Dačić&nbsp; u obraćanju javnosti.
Najavio je da će svi koji su napali policiju biti procesuirani.
"Do sada su zbog napada na policijske službenike dovedena 23 lica, a ima povrijeđenih policajaca", naveo je Dačić.
Dodao je da je uspostavljen javni red i mir, te da je pu&scaron;ten saobraćaj u najvećem dijelu Beograda.
&nbsp;

MUP Srbije: Uhapšene 23 osobe, više policijaca  povrijeđeno

INICDENTI U BEOGRADU NAKON STUDENSKOG PROTESTA

Studenti u blokadi na beogradskom Trgu Slavija organizovali su danas skup pod nazivom "Ti i ja, Slavija, jer studenti pobjeđuju". Građani i aktivisti iz cijele Srbije organizovano su stigli u Beograd, iako je rano jutros preduzeće "Srbijavoz" saop&scaron;tilo da je železnički saobraćaj u celoj zemlji - obustavljen, prenosi N1.
Skup na Slaviji počeo je oko 18 sati, a zavr&scaron;en je nekoliko minuta prije 20 sati. Okupljanja su tokom dana održana na četiri lokacije u Beogradu, odakle su kolone krenule ka Slaviji.
Studenti u blokadi zatražili su sa večera&scaron;njeg skupa na Slaviji u Beogradu da predstavnici vlasti raspi&scaron;u izbore nakon kojih će akademci moći da ispune obećanje o po&scaron;tenoj vlasti, slobodi i dostojanstvenom životu.
Incidenti nakon studenskog protesta
U Ulici kralja Milana dogodio se večeras incident između pojedinaca i policije, u trenutku kada su se građani vraćali sa protesta na Slaviji, prenijeli su tamo&scaron;nji mediji, zbog čega je kordon policije počeo da potiskuje napadače.
Na policiju su poletjele baklje, topovski udari, a policija je pojačala kordone, prenosi Nova.rs.&nbsp;
Policija je u jednom trenutku počela da potiskuje one koji su napadali policiju, dok su pristalice vladajuće stranke uzvikivale &bdquo;Usta&scaron;e, usta&scaron;e&ldquo;.
Žandarmerija je intervenisala, a kako javljaju reporteri Nove, upotrebljen je i biber sprej. Ubrzo se sukob pro&scaron;irio i u Ulici Kralja Milana.
Predmeti nastavljaju da lete ka policiji. Ispred Skup&scaron;tine bačen je suzavac.
A kako izvje&scaron;tava reporter N1, postoji jedna grupa ljudi, maskirana, koja je, uprkos tome &scaron;to je većina učesnika protesta krenula da se mirno vraća, napala policiju, gađajući ih najprije petardama.
Veliki broj ljudi stoji sa strane i ne učestvuje u napadu na policiju.
Novinari svjedoče da ovoliko policajaca nijesu vidjeli na ulicama tokom prethodnih demonstracija. Pojavljuju se čak i oni sa metalnim &scaron;titovima.
Vozila za razbijanje demostracija gotovo su blokirala Ulicu Kralja Milana. Oni potiskuju ljude.
Takođe, kod Vukovog spomenika u toku je akcija hap&scaron;tenja i potiskivanja.
&nbsp;
&nbsp;

Incidenti u centru Beograda: Policija potiskuje masu ka Slaviji, bačen suzavac kod Skupštine, čuju se topovski udari

NAKON STUDENSKOG PROTESTA

Najmanje 90 osoba poginulo je u eksploziji u rudniku uglja na sjeveru Kine, dok se devet ljudi i dalje vodi kao nestalo, prenijeli su kineski državni mediji, pi&scaron;e BBC.
"Novinari su sa mjesta eksplozije gasa u rudniku uglja Liu&scaron;enju, u vlasni&scaron;tvu kompanije Tongzhou Group u provinciji &Scaron;ansi, saznali da je u nesreći poginulo 82 ljudi", navela je državna novinska agencija Sinhua.
Prema posljednjim informacijama koje je objavio BBC, broj poginulih trenutno izosi 90, dok je prema navodima ovog medija vi&scaron;e od 100 ljudi je prevezeno u bolnicu, a spasilačka akcija na mestu njesreće i dalje je u toku.
Eksplozija se dogodila u petak u 19.29 po lokalnom vremenu (11:29 po GMT-u) u rudniku u provinciji &Scaron;ansi, gdje je u trenutku nesreće navodno bilo angažovano 247 radnika.
Akcije spasavanja na mjestu nesreće su u toku, pi&scaron;e BBC.
Nakon incidenta, kineski predsjednik Si Đinping pozvao je da se ulože maksimalni napori u liječenju povrijeđenih i potrazi za preživjelima.
Takođe je zatražio od vlasti da istraže uzrok nesreće i pozovu odgovorne na odgovornost.

Eksplozija u rudniku na sjeveru Kine, najmanje 90 osoba poginulo

RASTE BROJ ŽRTAVA

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će SAD na kraju preuzeti iranske zalihe visoko obogaćenog uranijuma, uprkos porukama iz Teherana da Iran neće predati taj materijal. Četiri izvora navela su za CNN da američka obavje&scaron;tajna zajednica procjenjuje da Iran znatno brže obnavlja svoju vojsku nego &scaron;to je prvobitno predviđeno i da je već obnovio dio proizvodnje dronova.
Pakistanski ministar u Teheranu sa Arakčijem
Pakistanski ministar unutra&scaron;njih poslova Mohsin Nakvi, koji je u Iranu u svrhu posredovanja, sastao se sa iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Aragčijem, prenijela je iranska poluzvanična novinska agencija Tasnim.
Tokom sastanka, dvojica zvaničnika razmotrila su najnovije predloge za okončanje rata u nastojanju da rije&scaron;e preostale tačke neslaganja između SAD i Irana, navodi Tasnim.
IRGC neprijateljima: Shvatite prijetnje Irana ozbiljno
Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) izdao je saop&scaron;tenje u kojem je neprijateljima poručio da treba ozbiljno da shvate prijetnje Irana.
Nakon neuspje&scaron;nih napada 13. juna i 23. marta, kao i sloma opsade 13. aprila, pretpostavke Bijele kuće o lakim i brzim operacijama protiv Irana pokazale su se pogre&scaron;nim&rdquo;, saop&scaron;tila je Obavje&scaron;tajna organizacija Korpusa islamske revolucionarne garde, prenosi Tasnim.
IRGC je naveo da je zaključak američkih obavje&scaron;tajnih agencija da im &ldquo;protok vremena ne ide u prilog i, da bi izbjegli vi&scaron;eslojnu nezgodu, treba ozbiljno shvatiti inicijativu i prijetnju Irana&rdquo;.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da bi diplomatski sporazum između Sjedinjenih
Američkih Država i Irana bio onemogućen ukoliko bi Teheran uveo sistem naplate prolaza kroz Ormuski moreuz.
Predsjednik Irana Masud Peze&scaron;kijan poručio je da će Teheran pružiti otpor svakom poku&scaron;aju da se Iran primora na predaju, naglasiv&scaron;i da bi saradnja sa Teheranom trebalo da bude zasnovana na uzajamnom po&scaron;tovanju.
Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio će njegova država preuzeti zalihe visoko obogaćenog uranijuma, uprkos porukama iz Teherana da ih Iran neće predati.
&ldquo;Preuzećemo ga. Ne treba nam, ne želimo ga. Vjerovatno ćemo ga uni&scaron;titi kada ga preuzmemo, ali nećemo dozvoliti da ga oni zadrže&rdquo;, rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, prenio je Rojters.
Iran je tokom &scaron;estonedjeljnog primirja, koje je počelo početkom aprila, već obnovio dio proizvodnje dronova, &scaron;to ukazuje da ta zemlja mnogo brže nego &scaron;to se očekivalo obnavlja vojne kapacitete o&scaron;tećene u američko-izraelskim napadima, tvrdi CNN pozivajući se na izvore upoznate sa procjenama američkih obavje&scaron;tajnih službi.

Tramp: SAD će preuzeti iranski visoko obogaćeni uranijum; Iran obnovio dio proizvodnje dronova

ORUŽANI SUKOB NA BLISKOM ISTOKU

Evropska komisija (EK) pokrenula je posebne razgovore sa državama članicama EU, kako bi rije&scaron;ila problem sa kojim se suočavaju profesionalni vozači kamiona iz država Zapadnog Balkana, nakon početka rada EU sistema za kontrolu ulaska i izlaska (EES), prenosi N1.
U odgovoru na poslaničko pitanje če&scaron;kog poslanika Evropskog parlamenta, Toma&scaron;a Zdehovskog iz Evropske narodne partije (EPP), obja&scaron;njeno je da je EK u Viznoj strategiji najavila da će razmotriti mogućnosti za produženje ograničenja boravka za profesionalce koji su državljani trećih zemalja i kojima je potreban visok stepen mobilnosti unutar &scaron;engenskog prostora.
&bdquo;U tom kontekstu, Komisija je pokrenula posebne razgovore sa državama članicama o tom pitanju&ldquo;, navedeno je u odgovoru koji je u ime te institucije potpisao evropski komesar za unutra&scaron;nje poslove i migracije Magnus Bruner.
On je kazao da države članice imaju mogućnost da izdaju vize za dugotrajni boravak ili boravi&scaron;ne dozvole državljanima trećih zemalja, među kojima su i profesionalni vozači.
&ldquo;Priroda takvih nacionalnih mjera podrazumijeva mogućnost određene fragmentacije u pristupu. Komisija ostaje angažovana sa relevantnim partnerskim zemljama i državama članicama radi razmene informacija i najboljih praksi&ldquo;, rekao je Bruner.
On je podsjetio i da se pravila za boravak u &scaron;engenskom prostoru nijesu mijenjala, već se radi o boljoj kontroli njihovog sprovođenja.
Uz napomenu da EES ima veliki značaj za bezbjednost EU, Bruner je dodao da svi privredni subjekti unutar i van EU moraju da prilagode svoje poslovne procese kako bi mogli da po&scaron;tuju pravila o dužini boravka u &scaron;engenskom prostoru.
&bdquo;Komisija konstatuje zabrinutost koju su izrazili prevoznici teretnog saobraćaja iz zemalja koje se graniče sa EU i aktivno je sarađivala sa relevantnim akterima kako bi pojasnila postojeći pravni okvir i funkcionisanje EES-a&ldquo;, naveo je Bruner.

EK pokrenula razgovore o rješavanju problema vozača kamiona

SA DRŽAVAMA ČLANICAMA

Njemački kancelar Fridrih Merc predložio je da se zemljama Zapadnog Balkana dodijeli status posmatrača u Evropskoj uniji (EU), a Ukrajini status takozvane pridružene članice bez prava glasa.
U pismu koje je Merc poslao čelnicima EU, predsjednici Evropske komisije (EK) Ursuli fon der Lajen, predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Ko&scaron;ti, kao i predsjedavajućem EU, kiparskom predsjedniku Nikosu Hristodulidesu, ocjenjuje se da je potrebna nova dinamika za Ukrajinu, kao i za Zapadni Balkan i Moldaviju.
U pismu u koje Radio Slobodna Evropa imao uvid, njemački kancelar je naveo da proces pro&scaron;irenja EU traje predugo i da to, prema njegovom mi&scaron;ljenju, razumljivo stvara frustracije među zemljama kandidatima, ali i među državama članicama.
Za države Zapadnog Balkana i Moldaviju, Merc je predložio razmatranje &bdquo;inovativnih rje&scaron;enja&ldquo; kako bi se ubrzao njihov proces pristupanja.&nbsp;
Njemački kancelar predložio je i privilegovan pristup jedinstvenom evropskom trži&scaron;tu i bliže veze sa evropskim institucijama u svakodnevnom procesu dono&scaron;enja odluka.
On u pismu govori o dodjeljivanju statusa posmatrača zemljama Zapadnog Balkana u svim relevantnim institucijama EU i održavanju zajedničkih sjednica EK ili Evropskog parlamenta (EP) sa predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana o pitanjima koja se direktno odnose na region.
Prema riječima Merca, postepena integracija mogla bi da se uspostavi kroz izgradnju blokova koji bi mogli da budu osnova za punu primjenu odgovarajućih oblasti politika.
&ldquo;A zatim bi bila praćena povećanom podr&scaron;kom u procesu sprovođenja pravne tekovine Unije. Osim toga, mogli bismo da unaprijedimo pomenutu institucionalnu integraciju na osnovu su&scaron;tinskog napretka&raquo;, rekao je Merc.&nbsp;
On je dodao da sve to moglo bi značajno da približi zemlje kandidate nama i time podstakne novu ambiciju za dalje reforme potrebne za postizanje punopravnog članstva.
&ldquo;Trebalo bi čvrsto da ostanemo pri svom obećanju da zemlje Zapadnog Balkana i Moldavija mogu da se pridruže EU, kako je utvrđeno Kopenha&scaron;kim kriterijumima i predviđeno Solunskom agendom iz 2003. godine&raquo;, kazao je Merc.&nbsp;
On je rekao da se njihov cilj nije promijenio.
&ldquo;Zavr&scaron;etak EU uključivanjem svih zemalja kandidata u Uniju&ldquo;, dodao je njemački kancelar.
Merc je predložio da se Ukrajini odmah omogući znatno približavanje EU i njenim ključnim institucijama, &bdquo;bez uticaja na tekuće pregovore o pristupanju, već podsticanjem i podr&scaron;kom tom procesu&ldquo;.
Prema njegovom mi&scaron;ljenju, status &bdquo;pridružene države članice&ldquo; mogao bi, između ostalog, da uključuje uče&scaron;će na sastancima lidera ili ministara EU bez prava glasa, status pridruženog člana EK i EP, takođe bez prava glasa.
&ldquo;Kao i postepenu primjenu pravne tekovine Evropske unije u skladu sa napretkom Ukrajine u pregovorima o pristupanju &ndash; kako tvrdi, &bdquo;ne automatski, već nakon odobrenja Savjeta Evropske unije i uz odgovarajuće za&scaron;titne klauzule&ldquo;, dodao je Merc.
On je predložio i mehanizam automatskog vraćanja u slučaju nazadovanja u temeljnim vrijednostima Unije, posebno kada je riječ o vladavini prava ili strukturnim koracima unazad u pregovorima o pristupanju.
&bdquo;Ukrajina je član evropske porodice i nastavićemo da podržavamo Ukrajinu u izgradnji mirne i prosperitetne budućnosti unutar EU &raquo;, kazao je Merc.
Tim pristupom, kako je naveo, Ukrajina bi napravila ogroman korak naprijed, odmah se približavajući punopravnom članstvu.&nbsp;
&laquo;Već sada bismo Ukrajini ponudili značajan ekvivalent članstva koji daleko prevazilazi ono &scaron;to bismo mogli da ostvarimo u srednjoročnom periodu putem na&scaron;e metodologije pristupanja, posebno imajući u vidu proces ratifikacije&ldquo;, dodao je Merc.
On je podvukao da predlog za Ukrajinu odražava specifičnu situaciju te zemlje.
Paralelno s tim, kako je rekao Merc, EU bi nastavila sa redovnom procedurom pristupanja kako bi se osiguralo da i formalno pristupanje bude ostvareno &scaron;to je prije moguće.
Merc smatra da ovi predlozi ne zahtijevaju izmjene institucionalnog i pravnog okvira EU, već samo &bdquo;snažan politički sporazum&ldquo;.&nbsp;
On je dodao da se ta pitanja mogu rije&scaron;iti ukoliko Evropljani zauzmu konstruktivan pristup prema ovom posebnom statusu, jer bi, kako je naveo, to bio snažan politički signal koji je Ukrajini i njenim građanima potreban u kontinuiranoj borbi protiv ruske agresije.

Merc: Državama Zapadnog Balkana dodijeliti status posmatrača u EU

PREDLOG NJEMAČKOG KANCELARA

Predsjednik Irana Masud Peze&scaron;kijan poručio je da će Teheran pružiti otpor svakom poku&scaron;aju da se Iran primora na predaju, naglasiv&scaron;i da bi saradnja sa Teheranom trebalo da bude zasnovana na uzajamnom po&scaron;tovanju. Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da su pregovori sa Iranom u zavr&scaron;noj fazi, uz upozorenje da bi Va&scaron;ington mogao da preduzme nove vojne udare ukoliko ne bude postignut dogovor.
<div class="wallThumbHolder">
Peze&scaron;kijan: Suprotstavićemo se svakom poku&scaron;aju da se Iran primora na predaju
Predsjednik Irana Masud Peze&scaron;kijan poručio je da će Teheran pružiti otpor svakom poku&scaron;aju da se Iran primora na predaju, naglasiv&scaron;i da bi saradnja sa Teheranom trebalo da bude zasnovana na uzajamnom po&scaron;tovanju.
"Iran je dosljedno po&scaron;tovao svoje obaveze i istražio sve mogućnosti da izbjegne rat. Sa na&scaron;e strane, sve opcije su i dalje otvorene", objavio je Peze&scaron;kijan na svom X nalogu, prenosi iranska državna televizija.
Peze&scaron;kijan je istakao da primoravanje Irana na predaju nije ni&scaron;ta drugo do iluzija i ukazao da je međusobno po&scaron;tovanje u diplomatiji daleko mudrije, bezbednije i održivije od rata.
</div>
Hegset: Američka vojska spremna za akciju
Američki ministar odbrane Pit Hegset saop&scaron;tio je da su Sjedinjene Američke Države &ldquo;spremne za akciju&rdquo;, u očekivanju razvoja događaja u pregovorima između SAD i Irana.
Hegset je na platformi H objavio post od tri riječi, &ldquo;zaključeno i napunjeno&rdquo;, &scaron;to se odnosi na &ldquo;spremnost na akciju&ldquo;, kao komentar uz snimak američkog potpredsjednika Džeja Di Vensa, koji je na konferenciji za novinare u Bijeloj kući rekao da SAD &ldquo;neće sklopiti sporazum koji omogućava Irancima da dođu do nuklearnog oružja&ldquo;.
&ldquo;Tako da, kao &scaron;to mi je predsjednik Tramp upravo rekao, spremni smo za akciju. Ne želimo da idemo tim putem, ali predsjednik je spreman i sposoban da učini, ako bude potrebno&rdquo;, rekao je Džej Di Vens.
Bagaija: Iran razmatra stavove SAD
Iranska državna agencija Nur njuz citira portparola Ministarstva spoljnih poslova Esmaila Bagaija: &ldquo;Primili smo stavove SAD i preispitujemo ih&rdquo;.
Pakistan nastavlja da posreduje u razmjeni poruka između Teherana i Va&scaron;ingtona, dodajući da je održano nekoliko rundi komunikacije na osnovu originalnog iranskog okvira od 14 tačaka, dodao je Bagaija.
Teheran: Stvorili smo &bdquo;kontrolisanu pomorsku zonu&ldquo; u Ormuskom moreuzu
Novoosnovana iranska Uprava Persijskog zaliva u objavi na mreži X navodi da će u Ormuskom moreuzu biti &ldquo;kontrolisana pomorska zona&rdquo;.
Uprava, koja je trebalo da upravlja moreuzom, odredila je zonu kao &ldquo;liniju koja povezuje Kuh-e Mobarak u Iranu i južnu Fudžejru u UAE na istočnoj strani moreuza, sa linijom koja povezuje kraj ostrva Ke&scaron;m u Iranu i Um el Kuvajn u UAE na zapadnoj strani moreuza&rdquo;.
Navodi se da će tranzit kroz područje radi prolaska kroz moreuz zahtijevati koordinaciju i odobrenje od strane vlasti.

Teheran: Stvorili smo "kontrolisanu pomorsku zonu“ u Ormuskom moreuzu; Hegset: Američka vojska spremna za akciju

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je odlučio da prisustvuje samitu EU-Zapadni Balkan koji se 5. juna održava u Tivtu. Naveo je i da bi tokom popodneva trebalo da ima telefonski razgovor sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.
Vučić je izjavio da je, poslije razgovora sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, odlučio da prisustvuje samitu Evropska unija &ndash; Zapadni Balkan u Tivtu početkom juna.
On je novinarima u Palati Srbija u Beogradu rekao da bi tokom popodneva trebalo da ima telefonski razgovor sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Vučić nakon razgovora sa Fon der Lajen odlučio da prisustvuje samitu u Tivtu

PETOG JUNA

Američki Senat usvojio je rezoluciju kojom se ograničavaju ratna ovla&scaron;ćenja predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa u Iranu, zahvaljujući tome &scaron;to je četvoro republikanaca glasalo za predlog demokrata, dok su se trojica senatora te partije uzdržala od glasanja.
Glasanje je označilo samo prvi korak u usvajanju rezolucije u Senatu, a u slučaju da je usvoji i Predstavnički dom, očekuje se da Tramp uloži veto.
Senatori su usvojili predlog sa 50 glasova za i 47 protiv, jer se četvoro republikanca pridružilo većini demokrata koji su zalagali za usvajanje rezolucije, dok je senator Džon Feterman iz Pensilvanije bio jedini demokrata koji se protivio, prenosi N1.
Trojica republikanaca nijesu glasala, čime su doprinijeli da demokrate dobiju većinu za svoj predlog o ograničenju Trampovih ratnih ovla&scaron;ćenja u vezi sa Iranom.
Rezolucija koja je usvojena nalaže predsjedniku da "ukloni Oružane snage SAD iz neprijateljstava unutar ili protiv Irana, osim ako za to nije eksplicitno dato ovla&scaron;ćenje objavom rata ili posebnim ovla&scaron;ćenjem za upotrebu vojne sile".
Prema Zakonu o ratnim ovla&scaron;ćenjima iz 1973. godine, usvojenom kao odgovor na Vijetnamski rat, predsjednik SAD može da vodi vojnu akciju samo 60 dana prije nego &scaron;to je zavr&scaron;i, tražeći odobrenje od Kongresa ili produženje od 30 dana zbog "neizbježne vojne nužnosti u vezi sa bezbjedno&scaron;ću Oružanih snaga SAD" tokom povlačenja snaga.
Tramp je sukobe sa Iranom "okončao" 1. maja, a glasanje u Senatu bilo je drugo otkako je on i formalno obavijestio Kongres da je počela akcija protiv Teherana.

Senat usvojio rezoluciju o ograničenju ratnih ovlašćenja predsjednika SAD

U SLUČAJU DA JE USVOJI I PREDSTAVNIČKI DOM, OČEKUJE SE DA TRAMP ULOŽI VETO.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da se Iran "približava" postizanju sporazuma sa SAD o ratu, po&scaron;to je i Teheran signalizirao da je postignut napredak u protekloj sedmici. Iran i Pakistan su Sjedinjenim Američkim Državama podnijeli revidirani predlog za okončanje rata i ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, izjavila su dva pakistanska izvora upoznata sa pregovorima.
Portparol iranskog Ministarstva odbrane Reza Talaei Nik rekao je da će "nepo&scaron;tovanje prava&ldquo; Irana kao zemlje dovesti do "novih poraza&ldquo; Va&scaron;ingtona i američkog predsjednika Donalda Trampa.
Međutim, Tramp izjavio je da se Iran "približava" postizanju sporazuma sa SAD o ratu, po&scaron;to je i Teheran signalizirao da je postignut napredak u protekloj sedmici.
Optimistične izjave imao je i američki državni sekretar Marko Rubio, koji je izjavio da je ostvaren određeni napredak u sporu između Va&scaron;ingtona i Teherana i da bi SAD narednih dana mogle da imaju "ne&scaron;to da saop&scaron;te" tim povodom.
Dva pakistanska izvora upoznata sa pregovorima o zavr&scaron;etku sukoba, izjavila su za Rojters da su Iran i Pakistan Americi podneli revidirani predlog za okončanje rata i ponovno otvaranje Ormuskog moreuza.

Tramp: Mnogo bliži sporazumu; Iran i Pakistan podnijeli revidirani predlog za okončanje rata