Društvo

U kraju na sjeveru Crne Gore, gdje su dimnjaci industrije nekada oblačili nebo, a danas se če&scaron;će čuje ti&scaron;ina nego fabrička buka, Pljevlja i dalje čuvaju ono najvrednije, ljude. Dobre domaćine, vrijedne ruke, majstore koji su znali da od zemlje i vune, od kamena i drveta, od neznanja i siroma&scaron;tva naprave život. U gradu koji je nekada bio industrijski ponos Crne Gore, a danas se suočava sa odlaskom mladih i ga&scaron;enjem tradicije, svaka ruka koja čuva starinu vrijedi vi&scaron;e nego ikad, pi&scaron;e RTCG.
U tom gradu, među posljednjim čuvarima vjekovne vje&scaron;tine tkanja, je Svetlana Živković žena koja u svoje rukotvorine ne plete samo niti, već i emocije, misli, sjećanja i ljubav. Ova vrijedna i uporna žena, uz snažnu podr&scaron;ku svoje porodice , čuva ono &scaron;to polako nestaje , duh sjevera i umijeće koje je nara&scaron;tajima hranilo i grijalo crnogorska ognji&scaron;ta.
Nekada je tkanje bilo simbol bogatstva jedne kuće. Danas, dok se sela prazne, a zanati izumiru, upravo ovakve priče svijetle poput žeravice na starim ognji&scaron;tima.
Svetlana za portal RTCG otkriva da je njena priča o razboju počela iz jedne iskrene, ljudske potrebe da život učini ispunjenijim i da kao majka i žena bude ne&scaron;to vi&scaron;e od &ldquo;klasične domaćice&rdquo;.
&ldquo;Moja priča o tkanju počinje jo&scaron; 2006.godine, kada sam kao majka troje djece razmi&scaron;ljala &scaron;ta bih mogla učiniti da jo&scaron; uljep&scaron;am svoj život , da ne bude klasično &lsquo;domaćica i ni&scaron;ta vi&scaron;e&rsquo;. Oduvijek sam voljela neobične stvari, a tkanje mi pruža neograničene mogućnosti. Nije bilo lako u početku. Prvo iskustvo stekla sam od žene koja je radila u &lsquo;Dragačevskoj zadruzi tkalja&rsquo; , a onda sam se sama usavr&scaron;avala. Kad čovjek radi ono &scaron;to voli, onda mu je samo nebo granica. I koliko god da je materijalno skromno, ono unutra&scaron;nje zadovoljstvo daje podstrek da ide&scaron; dalje&rdquo;, poručuje Svetlana.
Uz podr&scaron;ku supruga i djece, Svetlana je mnoge te&scaron;ke početke prebrodila lak&scaron;e. Kako kaže, bez njihove pomoći, razumijevanja i strpljenja , te&scaron;ko bi uspjela da svakodnevne obaveze pomiri sa dugim satima provedenim nad razbojem.
Ipak, problemi koji prate sve zanatlije nisu je mimoi&scaron;li. U Crnoj Gori, kaže, nema predionica vune, pa se materijal mora nabavljati u Srbiji.
&ldquo;Materijal nabavljam u Srbiji, jer ovdje nemamo nijednu predionicu vune. Stočari se godinama žale, o&scaron;i&scaron;aju ovce, pa vunu bace. Možda bi bilo dobro da se konačno ne&scaron;to učini po tom pitanju. Osim vune koristim i pamuk, sve kupujem u Užicu, Novom Sadu , Leskovcu i Beogradu&rdquo; dodaje Svetlana.
Sajmovi i izložbe za nju su i mjesto susreta poslednjih majstora koji jo&scaron; drže do tradicije.
&ldquo;Na sajmovima i izložbama uvijek se sretnu zanatlije koje se bore da opstanu stari zanati, ljudi koji prave zdravu hranu i čuvaju ono najbolje iz pro&scaron;losti. To su divna druženja. Radovi su mi oti&scaron;li &scaron;irom svijeta, ako ja nisam obi&scaron;la svijet , moje rukotvorine jesu. Često se kupuju kao poklon ljudima u inostranstvu da ih podsjećaju na porijeklo. Stranci su odu&scaron;evljeni vi&scaron;e nego na&scaron;i ljudi&rdquo;, kaže Svetlana.
Njena prva alatka bio je stari razboj iz Dragačeva. Početak je , kaže bio mučan, ali joj je upravo ta težina otvorila prozor u pro&scaron;lost , u živote na&scaron;ih prabaka, baka i majki, koje su, uz svu muku, imale nevjerovatnu snagu da po cijele noći tkaju ono &scaron;to će porodicu grijati i hraniti.
&ldquo;Prvi razboj kupila sam u Dragačevu. Bio je star, ali me naučio svemu. Pomislila sam tada na na&scaron;e bake, prabake, koliko su one muke imale. Danas je lak&scaron;e i dalje je sve ručno, ali je jednostavnije. Međutim, stare žene me i danas pitaju kakva me muka natjerala da tkam? Za njih je to samo sjećanje na težak posao. A ja to radim iz zadovoljstva. One su morale da rade do duboko u noć posle svih kućnih poslova&rdquo;, ističe Svetlana.
Tkanje je postalo njeno utoči&scaron;te, njen mir i njena tiha molitva.
&ldquo;Sama priprema je zahtjevna, ali kad sjednem za razboj i počnem da tkam, nižu se misli, nekada pjesma, a često i molitva. To je jedno uživanje. Volim motive, najvi&scaron;e etno, oni su moja nepresu&scaron;na inspiracija. Dok stvaram jednu tkaninu, već dolazi ideja za drugu, &rdquo; govori Svetlana.
Ona napominje da je u Crnoj Gori tkalja vrlo malo. Proces kroz koji su nekada prolazile žene od prikupljanja vune, farbanja, su&scaron;enja, vunovlačanja, do tkanja gotovo je nestao.
&ldquo;Ranije su na&scaron;e žene sve radile, farbale vunu listom oraha, kuvale ga, pa u to ubacivale vunu. Danas sve kupujem gotovo. Toga vi&scaron;e nema , ni bojare, ni vunovlačare. To bi bilo nemoguće postići. A na&scaron;e su stare sve to postizale. Mi danas ne možemo, &scaron;to će reći da smo raslabljeni&rdquo;, poručuje Svetlana.
Od ovog zanata se ne može živjeti, ali može se dopuniti kućni budžet. Uz porodicu koja je razumije i podržava, lak&scaron;e pronalazi snagu da nastavi . Nada se da će jednog dana možda njena djeca, poželjeti da sjednu za razboj, jer u njemu je ne&scaron;to &scaron;to nadilazi ekonomiju, a to je nasleđe.
&ldquo;Mučno je bilo na početku, ali nisam odustajala. Željela sam da budem vi&scaron;e od domaćice i da imam svoju zaradu. A kad pomislim kako je bilo ženama prije stotinu godina , tek shvatim njihovu snagu. Mnoge na&scaron;e kuće danas krase radovi tih žena. To je trag koji ostaje, dokaz da je neko živio, radio, borio se i stvarao&rdquo;, zaključuje Svetlana.
Na kraju, kao poruku svim budućim generacijama , podsjeća na jednu mudrost koju je vrijeme možda potisnulo, ali nikada izbrisalo &ldquo;Sve , sve, ali zanat&rdquo;.

Sve, sve, ali zanat: Priča o Svetlani Živković i nitima koje čuvaju dušu Pljevalja

NEKADA JE TKANJE BILO SIMBOL BOGATSTVA JEDNE KUĆE

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) podnijelo je Osnovnom državnom tužila&scaron;tvu u Podgorici krivične prijave protiv osam osoba zbog sumnje da su dostavile lažne i neistinite obrazovne isprave, saop&scaron;teno je iz tog resora.
"Zbog dostavljanja diploma za koje su u postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave nadležne ustanove utvrdile da nijesu vjerodostojne, krivične prijave podnijete su protiv &nbsp;E.E, L.T, U.K, T.I.A., Y.E, E.A, U.S. i H.Y. Osnovano sumnja da su te osobe izvr&scaron;ile krivično d&zwnj;jelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika.
Očekujemo od nadležnih organa da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovla&scaron;ćenjima u cilju rje&scaron;avanja ovog značajnog institucionalnog problema", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Još osam krivičnih prijava zbog sumnje da su dostavili lažne diplome

SAOPŠTENO IZ RESORNOG MINISTARSTVA

Građani Cetinja, koji su proteklih mjeseci svakodnevno protestovali na Kru&scaron;evom Ždrijelu, odlučili su da obustave blokade saobraćaja na magistralnom putu Cetinje &ndash; Podgorica.
Kako prenosi RTV Cetinje, odluka je uslijedila nakon &scaron;to je Uprava policije saop&scaron;tila da Goran Jokić, iz objektivnih i opravdanih razloga, u narednom periodu neće obavljati dužnosti načelnika Regionalnog centra bezbjednosti &bdquo;Centar&ldquo;, niti poslove koji proističu iz te funkcije, &scaron;to je bio jedan od ključnih zahtjeva građana.
Protesti Cetinjana traju 11 mjeseci, a učesnici zahtijevaju utvrđivanje odgovornosti čelnika bezbjednosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju ubijeno 23 ljudi, među njima i četvoro djece.

Građani Cetinja obustavljaju blokade na Kruševom Ždrijelu

PROTESTI TRAJU 11 MJESECI

Mje&scaron;tani Botuna koji se protive izgradnji postrojenja za preči&scaron;ćavanje voda najavili su za sjutra veliki skup.
Okupljanje je zakazano za 7. decembar u 13 sati, pod sloganom &ldquo;Protiv kolektora &ndash; da Zeta živi&rdquo;.
Mje&scaron;tanin Botuna Du&scaron;ko Stijepović kazao je sinoć za TVCG da su stava da se postrojenje neće graditi po evropskim standardima.
"Mi mislimo da se postrojenje neće graditi po evropskim standardima. Sumnjamo u tehnologiju koju su planirali da instaliraju ovdje. Ne vjerujemo da je riječ o postrojenju koje zadovoljava sve ekolo&scaron;ke standarde", rekao je Stijepović.
Govoreći o protestima, istakao je da su veoma dobro organizovani.
"Ima nas nekoliko stotina. Na&scaron;a odlučnost, bez obzira na vremenske uslove, je sve vi&scaron;a i sve jača. U nedjelju u 13 h održaće se veliki skup ovdje", poručio je Stijepović, prenosi portal RTCG.

Sjutra u Botunu skup 'Protiv kolektora - da Zeta živi'

U 13 SATI

U sjevernim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno oblačno i uglavnom suvo, a u južnim i centralnim oblastima malo do umjereno oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena.
U jutarnjim satima su ponegdje moguće slabe padavine, a tokom dana uglavnom suvo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, pretežno sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura jedan do 13, najvi&scaron;a dnevna tri do 17 stepeni.

Oblačno, tokom dana uglavnom suvo

DO 17 STEPENI

Uprava policije saop&scaron;tila je da Goran Jokić iz objektivnih i opravdanih razloga u narednom periodu neće obavljati poslove načelnika Regionalnog centra bezbjednosti &bdquo;Centar&ldquo;, odnosno poslove i zadatke navedenog radnog mjesta.
"Obavje&scaron;tava javnost da će, do raspoređivanja novog načelnika, koordinacija policijskih poslova biti vr&scaron;ena od strane rukovodilaca iz navedene organizacione jedinice, navode u saop&scaron;tenju.
Podsjećamo, grupa građana Cetinja koja blokira saobraćaj na Kru&scaron;evom ždrijelu saop&scaron;tila je ranije da imaju najavu direktora Uprave policije Lazara &Scaron;ćepanovića da će Jokić biti smijenjen.
Smjena Jokića jedan je od zahtjeva grupe građana Cetinja koji protestuju.&nbsp;
Kako su ranije saop&scaron;tili, ukoliko se to ispostavi da je tačno da će Jokić biti smijenjen blokadu saobraćajnice smanjiće ili potpuno obustaviti.
&nbsp;
<div class="code-block code-block-13">&nbsp;</div>
&nbsp;
&nbsp;

Goran Jokić više nije načelnik Regionalnog centra bezbjednosti "Centar"

POTVRĐENO IZ UPRAVE POLICIJE

Predsjednik Op&scaron;tine Pljevlja Dario Vrane&scaron; kazao je da je njegov odgovor direktorici Centra za istraživačko novinarstvo Milki Tadić Mijović bio isključivo političke, a ne lične prirode.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/milka tadic skrin shot vranses.jpg" alt="" width="365" height="236" />
Iz vi&scaron;e nevladinih organizacija i pojedinih partija osudili su neprimjerene riječi koje je Vrane&scaron; uputio Tadić Mijović.
&bdquo;Iako sam na salvo uvreda koje je Tadić Mijović iznijela u emisiji &bdquo;Načisto&ldquo; &mdash; televizijskom programu čija je objektivnost davno uni&scaron;tena &mdash; odgovorio citatom iz Njego&scaron;evog Gorskog vijenca, želim da uputim iskreno izvinjenje svim pripadnicama ljep&scaron;eg pola koje su taj citat mogle doživjeti na način koji nije bio namjera njegovog navođenja&ldquo;, naveo je Vrane&scaron; u saop&scaron;tenju prenosi agencija Mina.
On je istakao da cijeni činjenicu da su brojne organizacije koje zastupaju prava žena pokazale visoku osjetljivost i spremnost da reaguju.&nbsp;
Vrane&scaron; je rekao da je važno da se isto tako odlučno stane u za&scaron;titu svih žena, bez obzira na njihovo političko ili dru&scaron;tveno opredjeljenje.&nbsp;
&bdquo;U tom kontekstu podsjećam da u pro&scaron;losti nije bilo jednake brige i javne osude kada su u pitanju bili komentari i postupci, poput onih koje je iznio Darko &Scaron;uković, ili fizički i verbalni napadi usmjereni prema poslanicama koje dolaze iz redova srpskog naroda&ldquo;, kazao je Vrane&scaron;.
On je istakao da vjeruje da doslhednost u za&scaron;titi dostojanstva svake žene predstavlja temelj istinske dru&scaron;tvene solidarnosti i da je to put ka zdravijem, pravednijem i uravnoteženijem javnom prostoru.&nbsp;
Vrane&scaron; je pozdravio saop&scaron;tenje Ženskog kluba Skup&scaron;tine u kojem se pozivaju svi akteri dru&scaron;tveno-političke scene da se međusobno ophode sa uvažavanjem i po&scaron;tovanjem, bez obzira na pol, funkciju ili političko opredjeljenje.
Kako je naveo, upravo tom rečenicom su pokazale da ne samo njegove, već i riječi drugih, izgovorene u televizijskim emisijama treba da budu dobro odmjerene, prije nego &scaron;to budu izrečene.
&bdquo;Istinski po&scaron;tujem sve pripadnice ljep&scaron;eg pola bez obzira na njihovo političko opredjeljenje i želim da podvučem da je odgovor gospođi Tadić Mijović bio isključivo političke prirode, a ne lične. Nije mi namjera da bilo koga uvrijedim, pa ni gospođu Mijović&ldquo;, zaključio je Vrane&scaron;.

Vraneš: Odgovor upućen Tadić Mijović isključivo političke prirode, nije mi bila namjera da bilo koga uvrijedim

UPUTIO IZVINJENJE

Obuke za za&scaron;titare lica i imovine u &scaron;kolama, zavr&scaron;ila su 122 polaznika/ce, saop&scaron;teno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Iz tog resora kazali su da je ta inicijativa MPNI-ija omogućila dodatno stručno usavr&scaron;avanje angažovanim za&scaron;titarima, jačajući bezbjednost učenika, zaposlenih i &scaron;kolskih objekata.
"Održane su četiri obuke koje je pohađalo ukupno 122 polaznika/ce. Program je obuhvatio teorijska i praktična znanja iz oblasti primjene ovla&scaron;ćenja, postupanja u rizičnim situacijama, maloljetničkog prava, sprečavanja nasilja i vandalizma, kao i specifičnosti rada u &scaron;kolskom okruženju", kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Dodaje se da su na obuci obrađivane teme u vezi sa ovla&scaron;ćenjima i dužnostima u legitimisanju, davanju upozorenja, sredstava prinude, zatim primjenu ovla&scaron;ćenja u &scaron;kolskom okruženju, postupke fizičkog obezbjeđenja u različitim situacijama ugroženosti lica i imovine, uključujući postupak sa zadržanim osobama.
&nbsp;
"Teme su bile i maloljetničko krivično, prekr&scaron;ajno i porodično pravo, postupanje prema maloljetnim licima, nadležnosti organa i zaposlenih u &scaron;kolama, vrste nasilja i diskriminacije u &scaron;kolama, te načini njihovog ispoljavanja, kao i postupci po učinjenom nasilju i vandalizmu", navodi se u saop&scaron;tenju.
Obuku su izvodili Mladen Bulatović, specijalista poslovno‑civilne bezbjednosti, Slavko Milić, službenik MUP/UP i Angelina Bajčeta, savjetnica za unifikaciju i standardizaciju nastave Policijske akademije
Iz MPNI-ija su naveli da je program realizovan kroz interaktivne metode &ndash; predavanja, diskusije, simulacije i praktične vježbe uz kori&scaron;ćenje savremene opreme i nastavnih sredstava kao i da je poseban značaj obuke u jačanju sposobnosti službi za&scaron;tite da pravovremeno i profesionalno odgovore na sve oblike prijetnji i rizika u &scaron;kolskom okruženju.
"Ovaj program predstavlja primjer uspje&scaron;ne inicijative Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u saradnji sa Policijskom akademijom i Privrednom komorom Crne Gore, usmjerene na kontinuirano stručno usavr&scaron;avanje kadrova zaduženih za za&scaron;titu lica i imovine u &scaron;kolama te unapređenje bezbjednosnih standarda u obrazovnom sistemu", zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Obuke za zaštitare u školama završila 122 polaznika

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA PROSVJETE

Po mi&scaron;ljenju Podgoričana Morača je najljep&scaron;a rijeka glavnog grada, ali struka ukazuje da je i najzagađenija - zbog nepostojanja adekvatnog Sistema za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda, ali i nelegalne eksploatacije &scaron;ljunka. &nbsp; &nbsp;&ldquo;To zagađenje kao &scaron;to svi znamo uglavnom nizvodno od na&scaron;ih urbanih centara, odnosno, od centra Danilovgrada, Spuža, glavnih naselja u Podgorici i Tuzima&ldquo;, naveo je biolog Vuk Iković.
To potvrđuju i u Hidrometeorolo&scaron;kom zavodu Crne Gore &ndash; za Televiziju Podgorica podsjećaju da je Moračin tok oko 100 kilometara, pri čemu su gornji i srednji &ndash; do Podgorice i kroz sami grad nezagađeni, ali je problem nizvodno od Glavnog grada, tačnije nekada&scaron;njeg Titeksa.
&ldquo;U analizama sprovedenim tokom ljeta 2025. utvrđeno je da kvalitet vode u Morači &ndash; ispod uliva otpadnih voda ne zadovoljava propisane standarde. Rezultati pokazuju da su parametri kao &scaron;to su biolo&scaron;ka potro&scaron;nja kiseonika, ukupni organski ugljenik, azotni i fosforni pokazatelji, vi&scaron;e puta &nbsp;pre&scaron;li referentne vrijednosti, uz vizuelne znakove (voda je sivo-žute boje, sa neprijatnim mirisom, pjenom, suspendovanim česticama i otpadom). Najveći dio zagađenja dolazi zbog ispu&scaron;tanja nepreči&scaron;ćenih otpadnih voda iz gradskog kolektora u Podgorici &ndash; &scaron;to ukazuje na dugogodi&scaron;nji problem sa nedovoljnom ili neadekvatnom obradom otpadnih voda&rdquo;, navode iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore.
U Hidrometeorolo&scaron;kom zavodu su jasni &ndash; kvalitet vode u Morači najvi&scaron;e zagađuju komunalne otpadne iz gradskog kolektora Podgorice. Poručuju da su hitne mjere, kojima bi se smanjilo zagađenje: izgradnja novog preči&scaron;ćivača otpadnih voda, zabrana eksploatacije &scaron;ljunka iz korita, uklanjanje ilegalnih odlagali&scaron;ta i strogi inspekcijski nadzor, uz sanaciju sanitarnih zona izvora vode.​ Sa tim su saglasni i u Agenciji za za&scaron;titu prirode i životne sredine &ndash; upozoravaju na drastične posljedice i moguću ekolo&scaron;ku katastrofu.
&ldquo;Rijeke kao prirodno bogatstvo od vitalnog su značaja za ljudski opstanak, obezbjeđuju vodu za piće, utiču na Javno zdravlje, sisteme ishrane kako ljudi tako biljnih i životinjskih zajednica. U slučaju povećanja koncentracije neorganskih i organskih zagađivača u vodi, može imati toksični efekat na floru i faunu u riječnim ekosistemima, dalje u lancu navodnjavanja prilikom poljoprivredne proizvodnje, negativno utiče na rast biljaka, kao i na bezbjednost hrane za ljude i životinje u lancu ishrane&ldquo;, ističu iz Agencije za za&scaron;titu životne sredine.
Podgorica je grad rijeka, ali nažalost ona koju građani prepoznaju kao najljep&scaron;u, u najgorem je stanju.
Biolog Iković nagla&scaron;ava da se ljepota, prvenstveno Morače ne može sama sačuvati, već je neophodna politička volja.
&ldquo;To su stvari koje se mogu rije&scaron;iti, samo je pitanje da li smo spremni tj. politički voljni da uložimo sredstva i da taj posao guramo sve dok se ne zavr&scaron;i&rdquo;, kazao je Iković.
I dok Iković podsjeća da je novi sistem za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Podgorici trebalo da bude zavr&scaron;en prije 2020. godine &ndash; podsjetimo, aktuelna gradska uprava je sve obezbijedila za početak gradnje novog postrojenja na lokaciji za koju su eksperti ocijenili da je najdekvatnja, ali to ne dozvoljavaju mje&scaron;tani Botuna.

Gornji i srednji tok Morače nezagađeni, problem nizvodno – kod nekadašnjeg Titeksa

NAVODE IZ ZAVODA ZA HIDROMETEOROLOGIJU I SEIZMOLOGIJU

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa uslovima za povremenu ki&scaron;u u drugom dijelu dana i tokom noći.&nbsp;
U vi&scaron;im planinskim predjelima na sjeveru tokom noći je moguć snijeg ili susnježica.&nbsp;
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab, krajem dana slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura jedan do 12, a najvi&scaron;a dnevna pet do 17 stepeni.

Danas oblačno, u drugom dijelu dana povremeno padavine

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do pretežno oblačno, uz rijetku pojavu uglavnom slabih i kratkotrajnih padavina.&nbsp;
Na jugu znatno manje oblaka.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, očekuje se slab i promjenljiv, povremeno umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar, prvenstveno na jugoistoku.&nbsp;
Jutarnja temperatura nula do 11, najvi&scaron;a dnevna tri do 18 stepeni.

Danas uglavnom suvo, do 18 stepeni