Društvo

Samo devet op&scaron;tina je donijelo plan za kontrolu populacije pasa, a skloni&scaron;te za napu&scaron;tene životinje izgradilo je 16 &ndash; navedeno je u zavr&scaron;nom izvje&scaron;taju o realizaciji Programa za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori za period 2021-2024. godina koji je pripremila Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBHVFP). Konstatuje se da ,,nije moguće uraditi adekvatnu evaluaciju tog strate&scaron;kog dokumenta jer je izostao adekvatan odziv lokalnih samouprava u izvr&scaron;avanju njihovih obaveza&ldquo;, pi&scaron;e Pobjeda.
Istaknuto je da lokalne uprave ne prepoznaju značaj uspostavljanja sistema kontrole populacije pasa.
&ldquo;Populacija pasa može direktno da utiče na pojavu zoonoza, zato je izuzetno važno kontrolisati pse bez nadzora, naročito sprovođenjem mjera kontrola koje utiču na izvor pasa i mjera za kontrolu populacije koje treba da se sprovode na human i održiv način. Ukoliko se u &scaron;to kraćem roku ne preduzmu mjere na primjeni nacionalnog programa, identifikovani problemi će prerasti u ozbiljan dru&scaron;tveni problem jer napu&scaron;teni i psi koji nijesu pod nadzorom predstavljaju zdravstveni, bezbjednosni, socijalni i ekolo&scaron;ki problem, a istovremeno,dobrobit ovih životinja je drastično naru&scaron;ena&rdquo;, upozoravaju autori izvje&scaron;taja.
A ključni problem su ujedi pasa. U izvje&scaron;taju se navodi da je prema informacijama dobijenim od Instituta za javno zdravlje u 2022. godini odrađeno 295, a u 2023. godini 225 postekspozicijskih tretmana (PEP) koji se odnose na ujede pasa. Statistika pokazuje da je samo deset op&scaron;tina po tom osnovu isplatilo čak 2,05 miliona eura. Berane (2024) 29.285 eura, Cetinje (2022 -2024) 8.950 eura, Herceg Novi (2021-2024) 4.700 eura, Mojkovac (2022-2024) 10.900, Tivat (2024) 100 eura, a Kotor (2024) 5.000 eura.
Op&scaron;tina Nik&scaron;ić je rekorder po naknadi &scaron;tete po osnovu ujeda pasa, za period 2018-2024. godina iz budžeta je isplaćeno 2.000.925 eura, iako je ta lokalna samouprava najvi&scaron;e uradila u sprovođenju mjera predviđenih programom.
Ukupna suma je veća jer nijesu navedeni podaci za op&scaron;tine o kojima se Pobjeda ranije pisala. Na primjer, za Bijelo Polje koje je (2020 &ndash;2024) isplatilo oko 500.000, Danilovgrad 70.000 eura, Bar (2023- 2024) 130.000 eura, dok je budžet Glavnog grada taj izdatak pro&scaron;le godine ko&scaron;tao 100.000 eura.
U registru koji vodi UBHVFP, a koji je sastavni dio veterinarskog informacionog sistema, zaključno sa 31. decembrom 2024. godine, upisano je ukupno 33.263 kućnih ljubimaca (pasa), kao i devet odgajivačnica namijenjenih reprodukciji u komercijalne svrhe sa tri i vi&scaron;e rasplodnih ženki.
(Ne)ispunjenje obaveze
Iz Uprave podsjećaju da je Zakonom o za&scaron;titi dobrobiti životinja definisano da je primarna odgovornost za kontrolu razmnožavanja na držaocu kućnih ljubimaca. Isti zakon predviđa da je zbrinjavanje napu&scaron;tenih/izgubljenih kućnih ljubimaca (pasa) obaveza lokalnih samouprava koje treba da izgrade skloni&scaron;ta ili da zaključe ugovor o zbrinjavanju u najbližem registrovanom skloni&scaron;tu.
Te objekte nijesu izgradili: Kola&scaron;in, Mojkovac, Rožaje, Plav, Andrijevica, Tuzi, Gusinje, Cetinje i Zeta. Vlada je obavezala u septembru 2024. godine sve lokalne uprave da najkasnije do kraja te godine donesu planove za kontrolu populacije pasa, sprovode druge mjere i aktivnosti definisane Zakonom i nacionalnim programom. To nijesu uradile: Podgorica, Cetinje, Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Danilovgrad, Gusinje, Mojkovac, Petnjica, Plav, Plužine, Tuzi, Ulcinj, &Scaron;avnik.
Autori obja&scaron;njavaju da upravljanje i kontrola populacije pasa do dono&scaron;enja nacionalnog programa nije bila predmet strate&scaron;kih dokumenata.
&ldquo;Kako je u posljednjih nekoliko godina evidentan porast broja pasa, a posebno napu&scaron;tenih i pasa lutalica i sve če&scaron;ćih pojava napada na ljude, neodgovoran odnos vlasnika prema kućnim ljubimcima, s jedne strane, a sa druge, nedovoljna svijest pojedinaca i zajednice o obavezama i odnosu prema životinjama, nedovoljna povezanost i angažovanost institucija na državnom i lokanom nivou, nametnula se potreba za izradu i dono&scaron;enje sveobuhvatnog, nacionalnog programa. Cilj programa baziran je na postojećem stanju i preporukama Svjetske organizacije za zdravlje životinja &ndash; Poglavlje 7.7. i podrazumijeva uspostavljanje održivog sistema za kontrolu populacije pasa u cilju pobolj&scaron;anja zdravlja i dobrobiti vlasničkih pasa i pasa lutalica, a u konačnom, za&scaron;tite zdravlja životinja i ljudi&rdquo;, pojasnili su iz Uprave.
U izvje&scaron;taju je navedeno &scaron;to su lokalne uprave uradile, odnosno koje su obaveze predviđene Programom za kontrolu populacije pasa realizovane u 2022, 2023. i 2024. godini. Nijesu sve op&scaron;tine dostavile informacije. Op&scaron;tina Herceg Novi najavila je izgradnju skloni&scaron;ta za napu&scaron;tene kućne ljubimce, na novoj lokaciji. Kola&scaron;in je 2023. godine zaključio ugovor o smje&scaron;taju pasa lutalica sa Komunalnim preduzećem u Beranama. Op&scaron;tina je opredijelila 100.000 eura za izgradnje skloni&scaron;ta, izvr&scaron;ena je sterilizacija/kastracija ukupno 50 pasa, te uspostavljena saradnja sa NVO u cilju udomljavanja napu&scaron;tenih kućnih ljubimaca i za tu namjenu je izdvojeno 7.000 eura. Pripremila je prijedlog izmjena i dopuna Odluke o kućnim ljubimcima sa posebnim osvrtom na držanje lovačkih pasa.
Podgorica je formirala multidisciplinarni radni tim, sprovodi CNR (uhvati, sterili&scaron;i, vakcini&scaron;i, pusti) metod u okviru skloni&scaron;ta, pokrenut je program subvencioniranja sterilizacije/kastracije vlasničkih pasa. Dio skloni&scaron;ta za napu&scaron;tene životinje namijenjen je za pansionski smje&scaron;taj vlasničkih pasa. Otvoreno je nekoliko parkova specijalizovanih za kućne ljubimce. Čistoća je zaključila ugovor o pružanju veterinarskih usluga.
Žabljak je utvrdio lokaciju za izgradnju skloni&scaron;ta. Donio je program za upravljanje populacijom pasa, uspostavljena je saradnja sa lovačkim organizacijama u cilju kontrole kretanja lovačkih pasa, te organizovane dvije edukacije lovaca na temu odgovornog vlasni&scaron;tva.
Rožaje je usvojilo lokalni program za kontrolu populacije pasa 2024-2029. godina, dok je Andrijevica u cilju zbrinjavanja pasa lutalica zaključila ugovor sa Komunalnim preduzećem u Beranama 2021. godine. Kotor je izradio lokalni plan za kontrolu populacije pasa. Na Cetinju je izrada nacrta tog dokumenta u zavr&scaron;noj fazi, za period 2025-2030. godinu kao i izgradnja skloni&scaron;ta za napu&scaron;tene kućne ljubimce. Opredijeljeno je 4.420 za sterilizacije/kastracije pasa lutalica. &Scaron;avnik je pripremio formiranje multidisciplinarne radni grupe. Tivat je formirao radnu grupu za praćenje realizacije lokalnog plana, sproveo je medijsku kampanju o obavezama vlasnika kućnih ljubimaca, promovisanju odgovornog vlasni&scaron;tva te srpoveo akciju udomljavanja pod nazivom &bdquo;Usvoji srcem&ldquo;.
Realizovan je popis vlasničkih i napu&scaron;tenih pasa (dva puta godi&scaron;nje), a kroz donacije obezbijeđena četiri čitača mikročipa. Nadležni organi i službe sarađuju sa NVO, te sa lovačkim udruženjem. U Baru je u periodu važenja Programa registrovano skloni&scaron;te za napu&scaron;tene kućne ljubimce. Op&scaron;tina Nik&scaron;ić usvojila je plan za kontrolu populacije pasa. Odradila je popis kućnih ljubimaca (pasa) u saradnji sa NVO. Kroz CNVR program sterilisano je 1.000 uličnih pasa i udomljeno 764 (2019-2023. godina). Sterilisano je 517 uličnih pasa (2023-2024. godina).
Opredijeljeno je po 5.000 eura iz budžeta za sterilizaciju uličnih i vlasničkih pasa i 7.950 eura za identifikaciju i registraciju kućnih ljubimaca (pasa). Za I&amp;R (identifikacija i registracija), vakcinaciju pasa protiv bjesnila je namijenjeno 15.000 eura (2024. godina), izgrađen je karantinski prostor (free zone) na dva hektara (2024. godina) vrijedan 100.000 eura. Op&scaron;tina Berane saop&scaron;tila je da je formirana radna grupa, pripremljen je nacrt lokalnog plana koji nije usvojen zbog političke krize.
U Mojkovcu je formirana radna grupa za izradu plana, uspostavljena komunikacija sa op&scaron;tinom Kola&scaron;in radi izgradnje zajedničkog skloni&scaron;ta za napu&scaron;tene kućne ljubimce. Zeta i Pljevlja usvojile su lokalni plan za kontrolu populacije pasa, a Danilovgrad formirao radnu grupu za izradu tog dokumenta. Jedna od obaveza lokalnih samouprava bila je da izrade plan za obuku i jačanje stručnih i tehničkih kapaciteta, ali to nijedna nije uradila.
Pored evidencije o identifikaciji i registraciji svaka lokalna uprava bi trebala sprovesti tzv. brojanje pasa. To su uradili Nik&scaron;ić i Tivat.
Kada je o obavezama riječ država (Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede) treba da donese novi zakon o dobrobiti životinja, kao i nacionalni program za kontrolu populacije pasa za period 2026 &ndash; 2029. godina. Takođe, izmjene i dopune Pravilnika o bližim uslovima koje treba da ispunjavaju odgajivačnice i Pravilnika o načinu držanja opasnih pasa.
Ključni izazovi
Iz Uprave konstatuju da je za unapređenje u kontroli populacije pasa lutalica jedina prihvatljiva opcija ona koja je predložena Programom &ndash; uspostavljanje održivog sistema radi pobolj&scaron;anja zdravlja i dobrobiti vlasničkih pasa i pasa lutalica, a u konačnom, za&scaron;tite zdravlja životinja i ljudi.
&ldquo;Dosljedna primjena svih aktivnosti definisanih planom ima za cilj da se ponudi najprihvatljiviji način za rje&scaron;enje izazova koje se odnose na pitanje kontrole populacije pasa, odnosno smanjiće se ili održavati na prihvatljivom nivou broj napu&scaron;tenih i pasa lutalica, a sa druge strane podsticati odgovorno vlasni&scaron;tvo&rdquo;, kazali su.
Kao ključne izazove za ostvarenje tog cilja prepoznaju: nedovoljnu koordinaciju između lokalnih i državnih organa, ograničene kapacitete za sterilizaciju u sjevernim op&scaron;tinama, zatim slabu medijsku pokrivenost u ruralnim sredinama i administrativne prepreke koje imaju lokalne samouprave u procesu izgradnje skloni&scaron;ta.
Nije bilo slučajeva bjesnila
U zavr&scaron;nom izvje&scaron;taju o realizaciji nacionalnog Programa za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori za period 2021-2024. godina navodi se da nijesu registrovani slučajevi bjesnila kod životinja i ljudi.
&ldquo;U Crnoj Gori nikada nije potvrđen nijedan slučaj bjesnila kod ljudi, a od 2012. godine nijesu prijavljeni slučajevi kod životinja. Razlozi za to, pored obavezne vakcinacije pasa i mačaka, uključuju i oralnu vakcinaciju lisica i drugih divljih životinja, koju sprovodimo &scaron;irom Crne Gore svake godine od 2011. godine, sa veoma zadovoljavajućim rezultatima u post-vakcinalnom praćenju. Svake godine se &scaron;irom zemlje distribuira 550.000 mamaca koji sadrže oralnu vakcinu. Divlje životinje ih konzumiraju, čime postaju za&scaron;tićene od bjesnila, &scaron;to znači da u Crnoj Gori nema rezervoara bolesti&rdquo;, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Izostala saradnja sa lovačkim udruženjima
U izvje&scaron;taju Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove istaknuto je da lovački psi predstavljaju rizik u ruralnim područjima (nacionalni parkovi, odmarali&scaron;ta, turistički kompleksi itd.).
&ldquo;Ostvaruju kontakt i sa divljim životinjskim vrstama (lisica, vuk itd.) čineći visok stepen rizika od preno&scaron;enja bolesti, a kao najznačajniju od Rabiesa (bjesnilo). Usljed neodgovornog vlasni&scaron;tva dolazi do prekobrojnosti te populacije koji se nekontrolisano i bez nadzora kreću, reprodukuju bez primjene mjera zdravstvene za&scaron;tite kao i identifikacije i registracije, &scaron;to indirektno može uticati na ugrožavanje dobrobiti životinja i javnog zdravlja. U organizaciji UBHVFP sprovedeno je niz obuka u vezi odgovornog vlasni&scaron;tva, zdravstvene za&scaron;tite, identifikacije i registracije lovačkih pasa i dobrobiti životinja&rdquo;, navedeno je u dokumentu.
Realizovane mjere vrijedne 400.000 eura
Kada je o finansijama riječ od 2021. do 2024. godine od planiranih 493.700 eura investirano je 393.370 eura. Op&scaron;tina Kola&scaron;in je utro&scaron;ila planiranih 7.000 eura za akcije udomljavanja (nije 100.000 eura planiranih za izgradnju skloni&scaron;ta), a Cetinje 4.420 za sterilizaciju pasa lutalica.
Najvi&scaron;e je investirala nik&scaron;ićka op&scaron;tina &ndash; 132.000 eura za sterilizaciju i kastraciju, zatim za I&amp;R (identifikacija i registracija) pasa, I&amp;R, CNVR (uhvati, sterili&scaron;i, vakcini&scaron;i, pusti), izgradnju karantina. Iz državnog budžeta izdvojeno je 199.000 eura za I&amp;R (potro&scaron;eno 50.000 eura), dok je za nabavku mikročipova i paso&scaron;a potro&scaron;eno 50.000 eura.

Ujedi pasa 11 opština koštali najmanje 2,80 miliona eura

SAMO DEVET OPŠTINA JE DONIJELO PLAN ZA KONTROLU POPULACIJE PASA

Dok se svijet na ovogodi&scaron;nji Dan dijabetesa fokusira na podr&scaron;ku radno aktivnim osobama, adultni pacijenti u Crnoj Gori i dalje čekaju tehnologiju i uslove koji su drugdje standard. Broj oboljelih od dijabetesa u Crnoj Gori raste iz godine u godinu, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje, dok adultni pacijenti koji žive sa dijabetesom tipa 1 upozoravaju da se i dalje suočavaju sa ozbiljnim ograničenjima &ndash; od nedostatka senzora i trakica, do izostanka psiholo&scaron;ke i nutricionističke podr&scaron;ke.
Ovogodi&scaron;nja kampanja Međunarodne federacije za dijabetes (IDF), pod sloganom &ldquo;Znaj vi&scaron;e i učini vi&scaron;e za dijabetes na poslu&ldquo;, dodatno nagla&scaron;ava izazove sa kojima se oboljeli suočavaju upravo u radnom okruženju.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje, Crna Gora je zemlja sa visokom zastupljeno&scaron;ću oboljelih, a broj osiguranika koji se liječe od dijabetesa kod izabranih doktora porastao je za 19 odsto za deset godina &ndash; sa 23.332 oboljela u 2013. godini, na 27.683 u 2023. godini.
Ovogodi&scaron;nja globalna tema Međunarodne federacije za dijabetes ukazuje da je sedam od deset odraslih osoba sa dijabetesom radno aktivno, te da mnogi svakodnevno balansiraju terapiju, praćenje glikemije i prehranu sa radnim obavezama. Kampanja nagla&scaron;ava da su stigma, nesigurnost, nedostatak razumijevanja i neprilagođeno radno okruženje i dalje prisutni u mnogim zemljama.
Ta slika, smatra Lejla Martinović, osnivačica i predsjednica NVO &bdquo;Dijabetes Ekipa &ndash; DOB&ldquo;, prepoznatljiva je i u Crnoj Gori. Ona kaže da život sa dijabetesom, čak i u idealnim uslovima, zahtijeva neprekidnu pažnju, a da ovda&scaron;nji pacijenti nose dodatni teret zbog ograničenog pristupa ključnim pomagalima.
&ldquo;Pacijenti 24 časa dnevno, i cijeli život moraju da održavaju &scaron;to bolju svoju glukoregulaciju, da donose odluke koliko insulina primiti shodno obroku koji jedu, da znaju da upravljaju tehnologijom koju nose, da redovno obavljaju redovne i specijalističke preglede, da se bave sportom i prate zdrav način ishrane, da se edukuju i reedukuju jer dijabetes je oboljenje čija terapijska i tehnolo&scaron;ka industrija ide jako brzim korakom i da bi bili dobri pacijenti i mi moramo da stalno radimo na tome&rdquo;, kaže Martinović.
Ukazuje i na dodatne pote&scaron;koće dodatne koje im otežavaju sve ove obaveze.
&ldquo;Adultni pacijenti u Crnoj Gori tu borbu vode bez senzora za kontinuirano praćenje, sa nedovoljno trakica za ketone, često i bez iglica za insulinsku terapiju. Ne postoji psiholo&scaron;ka, niti nutricionistička podr&scaron;ka o tro&scaron;ku osiguranja, a mnogi nemaju ni podr&scaron;ku porodice ili poslodavaca&ldquo;, kaže Lejla.
Prema njenim riječima, najveći problem leži u pravilniku Fonda koji propisuje ko ima pravo na savremena medicinska pomagala.
&ldquo;Tehnologija postoji, dostupna je u zemlji, ali ne i pacijentima koji nijesu u određenim kategorijama. Mnogi je zbog finansijskih razloga ne koriste, i time pogor&scaron;avaju svakodnevnu samokontrolu&ldquo;, obja&scaron;njava Martinović.
Uprkos tome &scaron;to terapijski Crna Gora ne zaostaje za regionom, Martinović smatra da je &ldquo;tehnolo&scaron;ka rupa&ldquo; veliki problem. Takođe ukazuje da je javna svijest o dijabetesu tipa 1 izuzetno slaba, jer se često mije&scaron;a sa tipom 2, iako je riječ o dvije potpuno različite bolesti.
&ldquo;Ovo su u su&scaron;tini dva različita oboljenja &mdash; tip 1 je autoimuno hronično oboljenje, dok je tip 2 metabolički poremećaj, najče&scaron;će nasljedan, i ono &scaron;to im jeste zajedničko je povećan nivo glikemije u krvi. Praćenjem pravilnog načina ishrane, izbjegavanjem uno&scaron;enja velike količine &scaron;ećera i praktikovanjem fizičke aktivnosti može se prevenirati pojavljivanje dijabetesa tipa 2, dok kod tipa 1 to nije moguće&rdquo;, ističe ona.
Martinović ističe da nedostatak edukacije dodatno otežava situaciju.
&ldquo;Nemoguće je očekivati od njih da sami traže ili prihvate savremenu tehnologiju. Pacijent se mora osjetiti inspirisanim, podržanim&hellip; Mora imati oslonac u porodici, ambulanti kod ljekara i od strane udruženja koja se bave ovom problematikom&rdquo;, poja&scaron;njava Martinović.
Potrebno je, kaže. vrijeme da se nauči i prihvati tehnologija, ali kada se usvoji, kvalitet života se značajno pobolj&scaron;ava.
Jedan od najvećih problema, dodaje ona, je i izostanak psiholo&scaron;ke podr&scaron;ke.
&ldquo;Psiholo&scaron;ka podr&scaron;ka u dana&scaron;njem vremenu je potrebna skoro svima, a pogotovo osobama koje boluju od neke hronične bolesti kao &scaron;to je dijabetes. Nažalost, na na&scaron;im prostorima jo&scaron; uvijek je ovo tabu tema&hellip; ali u životu nas pacijenata odlazak kod psihologa treba doživljavati kao ne&scaron;to obavezno &scaron;to nam može samo pomoći kada nas dijabetes umori&rdquo;, poručuje Martinović.
Poja&scaron;njava da je u svijetu standard da tim ljekara prate oboljelog od dijabetesa.
&ldquo;Endokrinolog, dijabetolog, nutricionista i psiholog su osnova uz edukaciju i tehničku podr&scaron;ku koja je postala sastavni dio savremene terapije i sve je teže živjeti bez nje u dana&scaron;nje vrijeme&rdquo;, obja&scaron;njava Lejla, koja se nada da će i crnogorski pacijenti dobiti takav tretman, kao i pravo na senzore bez obzira na starosnu dob.
Udruženje &bdquo;Dijabetes Ekipa &ndash; DOB&ldquo; posljednje dvije godine organizovalo je niz online radionica o savremenoj tehnologiji i proračunavanju ugljenih hidrata, pokrenulo e-peticiju koja je dovela do pro&scaron;irenja pravilnika o medicinskim pomagalima i sprovelo edukacije &scaron;irom Crne Gore.
Trenutno pripremaju edukativni kamp u Kola&scaron;inu za 22 učesnika, u čijem radu učestvuju adultni pacijenti, internista endorkinolog Emir Muzurović, glavna sestra interne medicine KCCG Sanja Minić i nutricionista Romina Ličina iz Milana.
&ldquo;Nadamo se da će institucije prepoznati na&scaron; rad i volonterski trud, i da će pružiti podr&scaron;ku za dalje projekte, jer adultni pacijenti u Crnoj Gori zaslužuju osnovnu tehnologiju koja direktno utiče na život&ldquo;, poručuje Martinović.

Svjetski dan borbe protiv dijabetesa: U Crnoj Gori broj oboljelih raste

ACIJENTI KOJI ŽIVE SA DIJABETESOM TIPA 1 UPOZORAVAJU DA SE SUOČAVAJU SA OZBILJNIM OGRANIČENJIMA

U drugoj polovini naredne godine Crna Gora bi trebalo da dobije blizu stotinu stacioniranih radara na najfrekventnijim putevima.
Najava Vlade odnosi se na ključne saobraćajnice &scaron;irom zemlje gdje se najče&scaron;će bilježe prekoračenja brzine i teže nezgode.
Stručnjaci ocjenjuju da će postavljanje radara doprinijeti većoj bezbjednosti, ali upozoravaju da sama tehnologija nije dovoljna. Potrebna je i dosljedna kontrola, bolja signalizacija i edukacija vozača.
Stacionirani sistem praćenja saobraćaja sigurno dugoročno daje rezultat i povećava bezbjednost. U svakoj državi, pa i u Crnoj Gori, ističe saobraćajni vje&scaron;tak&nbsp;Igor Radojević.
&ldquo;Bolje praćenje saobraćaja, ekspresnija naplata kazni bez nekakvog dugog postupka, bez potrebnih vje&scaron;tačenja, nego će biti vjerovatno regulisano na taj način da kada radar slika, odmah dođe i kazna na kućnu adresu, kao &scaron;to to rade u nekim evropskim državama, gotovo svim evropskim državama. I na taj način će vjerovatno i svi ljudi da dođE na nekom nivou da smanjimo gas i da na kraju, ako ne zbog sebe samih, onda zbog tih kazni koje će biti sigurno primjerene takvim prekr&scaron;ajima, da smanjimo brzinu&rdquo;, kazao je Radojević za Radio Crne Gore.

Do kraja naredne godine 100 stacioniranih radara

NA KLJUČNIM SAOBRAĆAJNICAMA ŠIROM ZEMLJE

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti sunčano, povremeno uz slabu ili umjerenu visoku oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru ujutru po kotlinama se očekuje magla ili povećana oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura minus dva do deset, najvi&scaron;a dnevna od 13 do 21 stepen.

Danas sunčano, do 21 stepen

VREMENSKA PROGNOZA

U naselju Dumidran kod Tivta večeras je spriječena potencijalna tragedija, kada je komunalni policajac Predrag Peđa Guberinić spasio dijete od krda lutajuće stoke koje se zatrčalo prema njemu.
Na video snimku, objavljenom na Facebook stranici &ldquo;Centar&rdquo;, vidi se dijete koje stoji na trotoaru između dva automobila u trenutku kada se nekoliko grla stoke približava velikom brzinom. U posljednjem trenutku, komunalni policajac Guberinić reaguje i odvlači dijete na sigurno.
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fnovakovic.radovan.9%2Fvideos%2F780017341763526%2F%3Fidorvanity%3D462191384515099&amp;show_text=0&amp;width=267" width="267" height="476" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Građani Tivta već duže vrijeme upozoravaju na problem divljih i napu&scaron;tenih grla stoke koja se slobodno kreću naseljenim područjima, a nadležni organi najavili su da će preduzeti dodatne mjere kako bi se spriječili slični incidenti.

Dijete spašeno od krda lutajuće stoke

U TIVATSKOM NASELJU

Nakon &scaron;to su prethodnih dana stanovnici Cetinja bili upozoreni da prokuvavaju vodu prije upotrebe, dana&scaron;nji uzorci vode pokazali su da je ona ponovo zdravstveno ispravna za piće.
"Svi analizirani parametri su u granicama propisanih vrijednosti" &ndash; poručuju iz cetinjskog Vodovoda.

Cetinje: Voda ispravna za piće

ANALIZA POTVRDILA

Na inicijativu načelnika OB Tivat Miodraga Kneževića, od danas su prostorije tog centra zatvorene, zbog nebezbjednih uslova za boravak službenika. Prema riječima Igora Rmandića, predsjednika Sindikata policije Crne Gore, nakon posljednjih obilnih ki&scaron;a počeo je da se uru&scaron;ava plafon, koji je inače odavno o&scaron;tećen.&nbsp;
"Načelnik je sa pravom donio odluku da se koriste samo dvije male prostorije koje su koliko toliko bezbjedne", kaže Rmandić i podsjeća da je Ombudsman u izvje&scaron;taju jo&scaron; od 2019. pa i ove godine, upozoravao da su prostorije OB Tivat neuslovne za rad.
Predsjednik sindikata kaže da je poznato da je zgrada pokrivena salonitom, da su instalacije nebezbjedne, da krov proki&scaron;njava... Zato sindikat traži od ministarstva i Vlade da hitno rije&scaron;e problem prostorija u Tivtu.
"U OB Tivat radi tridesetak službenika, &scaron;to je 50 odsto manje nego &scaron;to je predvidjeno sistematizacijom. Proces rada u ovom momentu je otežan, jer nije lako raditi u dvije manje prostorije, ali se službenici ipak snalaze", kaže Rmandić.

Odjeljenje bezbjednosti Tivat zatvoreno zbog nebezbjednih uslova za boravak službenika

NA INICIJATIVU NAČELNIKA OB TIVAT MIODRAGA KNEŽEVIĆA

Na sjednici Glavnog odbora nastavnici su donijeli odluku da prihvate ponuđene izmjene Granskog kolektivnog ugovora kojim se uvećavaju određeni dodaci koje primaju profesori, a sve kako bi se anuliralo umanjenje zarada koje primaju od jula.&nbsp;
Za je glasalo 33, troje je bilo uzdržano i jedno je bilo protiv.
Sindikat prosvjete je o izmjenama GKU pregovarao od septembra sa resornim ministarstvima. Oni su se usaglasili da se uvećaju određeni dodaci, poput onih za razredno starje&scaron;instvo, vi&scaron;a zvanja, naučna zvanja, kako bi se nastavnicima uglavnom vratile smanjene zarade koje primaju od jula zbog primjene spornog centralizovanog obračuna zarada.
Kako procedura nalaže, slijedi potpisivanje GKU sa predstavnicima Vlade nakon čega će uslijditi primjena tog akta.
U srednjim &scaron;kolama i vrtićima od ovog mjeseca, od novembra počinje da se primjenjuje sporni centralizovani obračun zarada, te je iz radničke organizacije nedavno najavljeno da se očekuje smanjenje zarada nastavnicima u srednjim &scaron;kolama i vrtićima, od nekoliko eura do 50 eura.
Oni će, takođe, prema tome, primiti niže plate, kao njihove kolege u osnovnom &scaron;kolama, koje ih primaju od jula, ali se očekuje da decembarska zarada bude uglavnom vraćena kao &scaron;to je bila prije tog umanjenja.
&nbsp;

Sjednica Glavnog odbora Sindikata prosvjete završena: Nastavnici prihvatili ponudu, nema štrajka

SLIJEDI POTPISIVANJE GKU SA PREDSTAVNICIMA VLADE

Automatski eksterni defibrilatori (AED), uređaji namijenjeni pružanju prve pomoći osobama koje dožive iznenadni srčani zastoj, od danas su dostupni na &scaron;est lokacija u Podgorici, saop&scaron;teno je iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP).
Navodi se da se defibrilatori nalaze na zgradi Skup&scaron;tine Crne Gore i Skup&scaron;tine Glavnog grada, tržnim centrima Big Fashion, Bazar i Mall of Montenegro, kao i na objektu Okova na Starom aerodromu.
Ministar zdravlja Vojislav &Scaron;imun istakao je da je postavljanjem defibrilatora napravljen važan korak u unapređenju javnog zdravlja i bezbjednosti svih građana.&nbsp;
&ldquo;Ovi uređaji spa&scaron;avaju živote. Svaki minut je dragocjen kada neko doživi akutni srčani zastoj, a dostupnost defibrilatora na javnim mjestima znači da pomoć može stići odmah &ndash; prije dolaska ekipe hitne pomoći&ldquo;, rekao je &Scaron;imun.&nbsp;
Napominje i da su AED uređaji&nbsp; jednostavni za upotrebu- daju jasne glasovne instrukcije i mogu ih koristiti i građani koji nijesu medicinski radnici.
Direktor ZHMP-a Vuk Niković kazao je da je javno dostupna defibrilacija od danas standard i u Crnoj Gori, po ugledu na države Evropske unije (EU).&nbsp;
&ldquo;Stopa preživljavanja u zemljama EU kreće se negdje od osam do deset odsto. Ukoliko defibrilatore koristimo pravovremeno, stopa preživljavanja nakon akutnog srčanog zastoja je do 30 odsto, pa čak i vi&scaron;e&ldquo;, naveo je Niković.
Ovo je tek početak uvođenja javno dostupne defibrilacije u Crnoj Gori, istakao je Niković.
"Očekujemo da će u narednih godinu pokrivenost biti veća. Trenutni plan je da javna defibrilacija bude dostupna u 11 op&scaron;tina&rdquo;, kazao je Niković.

Uređaji za pomoć u slučaju srčanog zastoja od danas na šest lokacija u Podgorici

"PLAN JE DA JAVNA DEFIBRILACIJA BUDE DOSTUPNA U 11 OPŠTINA”

Glavni grad zatražio je od Ustavnog suda Crne Gore da zastane sa postupkom ocjene ustavnosti i zakonitosti rje&scaron;enja kojim se na gradskim parkirali&scaron;tima koriste uređaji za blokiranje vozila, tzv. kandže i odredi mu rok u kom će otkloniti uočene nepravilnosti, saop&scaron;teno je iz Ustavnog suda.&nbsp;
"Ustavni sud primio je tri inicijative za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti Odluke o javnim parkirali&scaron;tima na teritoriji Glavnog grada, kojima se osporava rje&scaron;enje kojim se uređuje postavljanje uređaja kojim se sprečava odvoženje vozila, odnosno tzv. kandža.", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Podsjećaju da su inicijative podnijela fizička lica, dvije je Ustavni sud primio u septembru, a jednu juče, 11. novembra.&nbsp;
"Inicijative koje su primljene u septembru su dostavljene na odgovor donosiocu akta. Odbor za Statut i propise Skup&scaron;tine Glavnog grada prije dva dana je dostavio Ustavnom sudu odgovor na navode sadržane u inicijativama", navodi se u saop&scaron;tenju.&nbsp;&nbsp;
U izja&scaron;njenju Odbora za Statut i propise se, kako dodaju, navodi da bi eventualnim ukidanjem osporenih odredbi potencijalno do&scaron;lo do sistemske nemogućnosti odvijanja procesa koji su ovim propisom regulisani, pa je zatraženo da Ustavni sud zastane sa postupkom i odredi rok u kom će Skup&scaron;tina Glavnog grada ukloniti uočene nedostatke navedenog op&scaron;tinskog propisa", saop&scaron;teno je iz Suda.
Kako dalje navode, Ustavni sud je, iz razloga procesne ekonomije, sve inicijative objedinio radi vođenja jedinstvenog postupka i odlučivanja.&nbsp;
"Osporenim članom 28 Odluke o javnim parkirali&scaron;tima na teritoriji Glavnog grada iz decembra 2019. godine propisano je da je Parking servis ovla&scaron;ćen da, u slučaju najmanje tri neplaćene parking karte ili nemogućnosti identifikacije vlasnika vozila, zadrži parkirano vozilo postavljanjem uređaja kojim se sprečava odvoženje vozila.&nbsp;&nbsp;&nbsp;
O daljem toku postupka javnost će biti blagovremeno informisana", zaključuju u saop&scaron;tenju.

Ustavni sud: Glavni grad zatražio zastoj postupka za ocjenu zakonitosti “kandži” Parking servisa

"I ODREDI ROK U KOM ĆE OTKLONITI UOČENE NEPRAVILNOSTI"

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, mjestimično uz malu do umjerenu oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju, na sjeveru, po kotlinama, ujutru se očekuje magla, koja se ponegdje može zadržati duže tokom dana.
Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom južni.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura 13 do 21 stepen.